‘Sočna priča‘
"Ja to zovem ‘sindrom laboratorijskog štakora‘ kad urednici reagiraju na podražaje koji im signaliziraju ‘sočnu‘ priču. Ključne riječi ovdje su - mladić iz Hrvatske, Srbija, Nova godina", objašnjava Saša Leković, istraživački novinar koji se bavio istraživanjem nestalih osoba i trgovanja ljudima. Leković kaže da su mediji zapravo rijetko zainteresirani za objavljivanje informacija o nestanku neke osobe, iako u potrazi može uvelike pomoći ako se objavi fotografija, osnovne informacije o nestaloj osobi te okolnosti nestanka. U ovom je slučaju, smatra, "okidač" za medijsko praćenje slučaja bilo to što je riječ o mladiću iz Hrvatske koji je nestao u Srbiji.
Saša Leković (Foto: PIXSELL)
Profesorica Novinarske etike, Gordana Vilović ističe da nestanci jesu tema javnog interesa i da novinari o tome trebaju izvještavati. "Pitanje je samo kako i u kojoj mjeri", ističe Vilović.
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko slaže se s Lekovićem da se mnogi nestanci medijski ne prate, ali ističe da to ne znači da ih mediji ne žele objaviti ili ih namjerno ignoriraju već presuđuju okolnosti. Smatra da je nestanak Mateja Periša i medijima i javnosti zanimljiv zbog "priče Matejeva oca, topline koja je iz njega isijavala unatoč strašnoj drami koju proživljava i koji je osvojio srca svih - ne samo u Hrvatskoj nego u cijeloj regiji, zatim uključivanje državnog vrha te policije obiju država". [caption id="attachment_34629" align="alignnone" width="1080"]‘Što je priča ‘sočnija‘ i što se dulje nastoji održati u medijima to je više neetičkih postupaka te objava koje nemaju nikakvu informativnu vrijednost‘, smatra novinar Saša Leković
Hrvoje Zovko (Foto: Privatna arhiva)
A upravo zbog toga, smatra profesorica Vilović, ovaj slučaj ima sve karakteristike vrijednosti vijesti - riječ je o mladoj osobi koja je za Novu godinu otišla s prijateljima u Beograd, otac je javna osoba (vaterpolski sudac) i surađivao je s medijima, uključila se i država pa su čak stručnjaci iz Hrvatske otišli u Srbiju. I najviše od svega, otac je više od mjesec dana bio u Beogradu, željno iščekujući vijesti o nestanku sina.
Velik interes javnosti
"Ne znam mnogo o drugim nestalim osobama u ovom trenutku, ali svakako je nestanak Mateja Periša imao niz elemenata za koji su urednici procijenili da može više zanimati čitatelje i gledatelje", ističe Vilović. U slučajevima poput ovoga, kada je medijski interes ipak velik, svaki tekst i svaki prilog moraju biti napravljen tako da se poštuju etička načela što podrazumijeva i poštivanje Kodeksa časti hrvatskih novinara, smatra Zovko. Kodeks nalaže da se posebna pozornost, obzirnost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti, ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava. [caption id="attachment_36381" align="alignnone" width="1920"]
Gordana Vilović, Foto: Ana Beštak
Leković ističe da su u Matejevu slučaju mnogi mediji prešli granicu odnosno da u izvještavanju nisu uvijek poštivali etička načela.
"Što je priča ‘sočnija‘ i što se dulje nastoji održati u medijima to je više neetičkih postupaka te objava koje nemaju nikakvu informativnu vrijednost i umjesto da pomažu prave štetu – i nestaloj osobi i obitelji te čitavoj okolini", smatra novinar. S njim se slaže i Vilović koja ističe da je izneseno mnogo detalja o njegovu privatnom životu koji ne mogu pomoći u istrazi te su tako "prekršene sve preporuke kako etično izvještavati".
Srpski tabloidi i laži
Potrebi za čestim izbacivanjem novih informacija svakako je pridonio i velik interes javnosti i pozornost koja se posvetila nestanku, a predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever smatra da je ta pozornost "jednostavno ljudska, no važno je da novinari ostanu u profesionalnim okvirima i ne prelaze granicu koju je jasno odredio Kodeks časti hrvatskih novinara". [caption id="attachment_33473" align="alignnone" width="1920"]
Maja Sever, Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Budući da se sve odigralo u Srbiji, nisu samo hrvatski mediji upleteni u slučaj. Nestanak je zaokupio i srpske medije, a tabloidi koji tamo prevladavaju "počeli su stvarati štetu", kaže profesorica Vilović.
"Trebalo je svaki dan izaći s nečim novim pa makar bilo neistina. Lavina je krenula i nije se mogla zaustaviti", smatra i nadodaje da su onda i novinari koji su se uključivali uživo pokušavali pri svakom javljanju dati neki novi element iz istrage da bi zadržali pozornost javnosti.
Matejev slučaj nije presedan, još je nekoliko puta u posljednjih 20-ak godina nestanak neke osobe pobudio interes medija, a posljedično i javnosti. Svi sugovornici sjećaju se nestanka Antonije Bilić, koji je završio tragično, a predsjednik HND-a navodi i slučaj Anđele Bešlić kada su mediji također mnogo izvještavali. Zovko ističe da javnost ne bi trebalo zanimati više od tijeka same istrage, a svi detalji o privatnom životu "prelaze granice dobrog ukusa". "Novinari, novinarke, urednice i urednici trebaju voditi računa da svojim izvještavanjem ne povrijede ničije dostojanstvo. Uvijek se u takvim situacijama moramo i sami zapitati: kako bismo se mi osjećali da se nama to dogodi", apelira predsjednik HND-a.‘Ne znam mnogo o drugim nestalim osobama u ovom trenutku, ali svakako je nestanak Mateja Periša imao niz elemenata za koji su urednici procijenili da može više zanimati čitatelje i gledatelje‘, ističe Gordana Vilović
