Hoće li nas liječiti i našim zdravljem upravljati liječnici bez dovoljno prakse? Naime, nakon niza izmjena zakonskih regulativa o pripravničkom stažu tek diplomiranih liječnika u Hrvatskoj, ukidanje staža mladim liječnicima proizašlo je iz odluke koju je pri ulasku u Europsku uniju donijelo Ministarstvo zdravstva i prema kojoj studenti medicine upisani nakon 1. srpnja 2013. po svršetku studija ne moraju odraditi pripravnički staž.
Staž je nekoć trajao dvanaest mjeseci nakon kojih su studenti mogli ići polagati državni ispit te su bili pripremljeni za rad. Prije nekoliko godina radni je staž smanjen s dvanaest na pet mjeseci, a podrazumijevao je da mladi liječnici u tom razdoblju prođu najvažnije rotacije na odjelima i da se osamostale u radu.
Različito od staža
Danas ne postoji niti staž u trajanju od pet mjeseci, nego je uveden sekundarijat, odnosno nadzor liječnika mentora o čemu proizvoljno odlučuju sami studenti.
S hrvatskih medicinskih fakulteta mladi liječnici s diplomom u rukama odmah stupaju na tržište rada, a ukidanjem radnog staža moraju odmah biti spremni na specijalizaciju. U razdoblju Između završetka fakulteta i dobivanja specijalizacije samo je šest mjeseci nadzora liječnika, odnosno sekundarijata gdje se obavlja provjera radnih sposobnosti liječnika i njihove spremnosti za samostalan rad. I dalje se postavlja pitanje što je s liječnicima koji ne planiraju specijalizaciju i onima koje čeka rad u hitnoj službi i kolima hitne pomoći.
Liječnici se moraju nositi s dodatnim stresom jer je to posao gdje se bilo koja pogrešna odluka može negativno odraziti na pacijenta, navodi studentica Lucija
Dok Lucija M., studentica 5. godine medicine u Rijeci, smatra kako se sekundarijat ne razlikuje od staža, slušajući priče starijih studenata, Sabina, studentica Medicinskog fakulteta u Rijeci, smatra drukčije.
"Ukidanje staža nije nimalo racionalna odluka jer nakon završenih šest godina fakulteta nitko od novih liječnika nema dovoljno prakse s kojom bi mogao početi raditi. Liječnici se moraju nositi s dodatnim stresom jer je to posao gdje se bilo koja pogrešna odluka može negativno odraziti na pacijenta. Naravno, sve to još više potiče liječnike da odlaze iz zemlje. Pitanje je kako sekundarijat koji nije obvezan u stvarnosti funkcionira", navodi.
Mišljenje struke
Član Studentskog zbora Medicinskog fakulteta u Zagrebu i student šeste godine medicine Marko Lagančić pojasnio nam je kako su se nakon najave ukidanja staža studenti izjasnili da se zbog manjka iskustva ne osjećaju spremnima raditi samostalno s pacijentima i snositi odgovornost za eventualne propuste.
"Studentski zbor se organizirao i u dogovoru s komorom i drugim mjerodavnim tijelima ipak dogovorio prihvatljivu drugu varijantu umjesto prijašnjeg staža. Mislim da je sadašnja varijanta ‘rada pod nadzorom‘ zadovoljavajuća i prihvatljiva", objašnjava Marko. Isto tako, objašnjava kako je i prijašnjih godina kvaliteta provođenja staža ovisila isključivo o vlastitoj inicijativi i trudu samih studenata, pa je nekima bio koristan, a nekima i ne koliko su očekivali. Marko smatra kako se nakon ukidanja staža podigla velika prašina, ali da je takva žustra reakcija studentskog zbora bila nužna da se pod pritiskom mjerodavna tijela ipak dogovore i osmisle novu alternativu – rad pod nadzorom.
Rad pod nadzorom mentora ne čini mi se kao najbolje rješenje. Kao liječniku obiteljske medicine takva ideja čini mi se teško izvediva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, i to posebno u manjim sredinama, objašnjava liječnica Čukman Dugandžić
Mlada liječnica obiteljske medicine Martina Čukman Dugandžić poručuje kako pripada prvoj generaciji koja je imala pripravnički staž od pet mjeseci.
"Smatram da je to odličan način da mladi liječnici steknu određenu sigurnost u radu. Rad pod nadzorom mentora ne čini mi se kao najbolje rješenje. Kao liječniku obiteljske medicine takva ideja čini mi se teško izvediva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, i to posebno u manjim sredinama", objašnjava liječnica Čukman Dugandžić.
Kaže i kako je premalo akreditiranih mentora, a postojeći bi trebali na daljinu iz svoje ordinacije savjetovati mladim kolegama pri donošenju odluka o dijagnostičkim postupcima i liječenju za pacijente koji sami nisu vidjeli.
"Tako sigurnost pacijenata može biti ugrožena i sumnjam da će itko od mentora željeti preuzeti tu odgovornost", zaključuje liječnica.
Liječnici i dalje odlaze
Promjene pravila u hrvatskom zdravstvu ne pridonose ni tome da se mnogo hrvatskih liječnika prestane iseljavati iz države u potrazi za kvalitetnijim i bolje plaćenim poslom u inozemstvu. Otkad je Hrvatska stupila u Europsku uniju 2013. godine, iz zemlje se iselilo 866 doktora medicine, doznajemo iz Hrvatske liječničke komore.
Također je 847 doktora medicine pribavilo potrebnu potvrdu Hrvatske liječničke komore za odlazak u inozemstvo. S druge strane, u hrvatski zdravstveni sustav ušlo je samo 116 doktora medicine koji su svoju diplomu stekli izvan Hrvatske, dok njih 94 ima hrvatsko državljanstvo, a 22 su strana državljana. Nažalost, ili srećom, i drugi se građani masovno iseljavaju pa je sve manje onih koje je potrebno liječiti.
