Teret na liječnicima obiteljske medicine
"Nije ugodno. Osjećam napetost i strah. Ne bih rekla da se sustav u potpunosti raspao, ali je u kaosu", ovako svoju priču započinje onkološka pacijentica čiji je identitet poznat redakciji. Ovo joj je četvrta godina otkako se liječi, no tek se ove godine našla u situaciji da su joj kontrolni pregledi, na koje mora ići redovito svakih šest mjeseci, otkazani. Za vrijeme karantene otkazan joj je i pregled ultrazvuka i rendgena, a dva je puta ostala bez pregleda kod onkologa. "Kada sam ostala i bez pretraga koje sam trebala napraviti, iz svog sam džepa platila jer tada te pretrage niste mogli obaviti u državnim bolnicama. Uspjela sam, o vlastitom trošku u jednom privatnom laboratoriju obaviti dio krvnih pretraga. Nalaze sam potom mailom poslala svojoj instituciji u kojoj se liječim, no vidim da taj mail nije nitko ni zapazio", kaže. Nakon tog pregleda, bila je upućena da se javi svom obiteljskom liječniku, a ne specijalistu onkologu, za što tada nije dobila nikakvo objašnjenje. "To me apsolutno šokiralo. Ne vidim zašto moje nalaze ne bi pročitao onkolog. To ne znači da se mi moramo nužno fizički sresti. Postoje različiti načini komunikacije, no ovdje se morate boriti sami za sebe", objašnjava pacijentica.Tko će snositi odgovornost?
Kao onkološkoj pacijentici, dodaje, potreban joj je stabilan sustav, bez obzira na nalaze, jesu li oni dobri ili loši. "Prolongirali su mi preglede za dodatnih šest mjeseci, nisu mi rekli da dođem za mjesec ili dva. Tada sam pitala što ako se pandemija nastavi i situacija bude još gora. Tada su mi samo rekli da se nadaju da neće", priča pacijentica. Onkološkom pacijentu, objašnjava, najvažnija je sigurnost da će sve preglede moći obaviti na vrijeme i znati u kakvom je stanju njegovo zdravlje. Uz prevelik pritisak i previše pacijenata, liječnici su preopterećeni. Za nju su, pak, iscrpljujuće odgode pregleda. Prvo na šest mjeseci, a potom na dodatnih šest mjeseci uz napomenu da bi ju trebao pratiti obiteljski liječnik. "Meni je prihvatljivo i da mi liječnik pogleda nalaze e-mailom, da mi odgode pregled na dva tjedna ili mjesec dana, ali ne na šest mjeseci. Na obiteljske se liječnike prebacilo puno toga, tko će snositi odgovornost ako dođe do pogreške", pita se. Isto smo upitali Ministarstvo zdravstva, ali do zaključenja članka nismo dobili odgovor.Ima i pozitivnih primjera
Ipak, drukčija je situacija s pacijentima koji su u aktivnom liječenju. Ljiljana Pranjić 20 se godina bori s karcinomom dojke i trenutno je u aktivnom stadiju liječenja bolesti. Kada je u Hrvatskoj testirana prva pozitivna osoba na Covid-19, ona je ležala na krevetu u bolnici i primala terapiju. Uvjeti su se tada preko noći promijenili. "Prvih šest kemoterapija primala sam na odjelu bolnice. Sjećam se da sam jednom prošla trijažu, dobila svoj krevet, legla i stavila slušalice u uši", prisjeća se Ljiljana. Ističe da su kemoterapije tekle neometano. Jedina odgoda dogodila se kada je potres pogodio Zagreb.
Foto: Ljiljana Pranjić/Privatna arhiva
"Tada se radilo o odgodi od samo jednoga dana, što je pravo čudo s obzirom na to koliku je štetu pretrpjela bolnica. Stvarno im treba odati priznanje, interes pacijenata na prvom im je mjestu", dodaje Ljiljana.
Trenutačno prima jednu oralnu terapiju i jednu terapiju injekcijama. Zbog toga dva puta mjesečno dolazi u onkološku ambulantu, gdje postoji poseban ulaz za onkološke i hematološke pacijente.
"Nikad ne čekam više od minute i brzo uđem u ambulantu. U čekaonici je zadnjih nekoliko mjeseci znatno manji broj žena nego prije. Tako su se dobro organizirali da se više ne stvaraju gužve u čekaonicama", kaže Ljiljana i dodaje da se ona trenutno osjeća sigurno i zaštićeno.
"Usudila bih se reći da mi najbolje prolazimo. Mi smo u sustavu i sustav se brine za nas, ali čula sam da žene koje više nisu u aktivnom liječenju ne uspijevaju dogovoriti redovite pretrage i kontrolne preglede", objašnjava Ljiljana.
Zdravstveni djelatnici daju maksimum
Upitno je hoće li se smanjiti broj ljudi koji će se odlučiti obratiti liječniku zbog određenih simptoma i hoće li se smanjiti broj novodijagnosticiranih karcinoma u Hrvatskoj. Eduard Vrdoljak, predsjednik Hrvatskog onkološkog društva i predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Split kaže da je to trenutno teško detektirati. "Zbog tromosti sustava, kod nas će se saznanja pokazati tek kasnije. Ne mogu reći kakav je utjecaj novog vala na onkološke bolesnike, osim da se nadam da će biti minimalan", komentira Vrdoljak. Dodaje da je u Hrvatskoj zabilježen pad od 50 posto novodijagnosticiranih pacijentica s rakom dojke u prva dva tjedna petog mjeseca ove godine, ali da je nakon toga došlo do normalizacije broja novodijagnosticiranih. Na pitanje o kaosu u zdravstvenom sustavu, rekao je da ljudi daju sve od sebe. "Imate ljude koji će reći da je kaos u prometu, gospodarstvu, politici, zdravstvu. Pitanje je što mi sami pridonosimo da tog kaosa nema. Sustav je kod nas sve osim kaosa. Zdravstveni djelatnici daju najbolje od sebe da u ovako teškim vremenima poluče maksimalan uspjeh", objašnjava.Dug prema veledrogerijama
Bolnicama diljem Hrvatske alarmantno je prijetilo da ostanu bez zaliha lijekova. Naime, zbog duga bolnica, veledrogerije su nekolicini obustavile isporuku lijekova. Postavilo se pitanje hoće li onkološki pacijenti moći nastaviti normalno primati terapije. Upitali smo Ministarstvo zdravstva koje su sve bolnice u crvenoj zoni neplaćanja, no odgovor nismo dobili. Kako prenose mediji, ovih su dana, kroz rebalans proračuna, osigurana sredstva u iznosu od 1,84 milijarde kuna za pokrivanje dijela duga.
‘Veledrogerijama je već isplaćeno 300 milijuna kuna, a sada će biti isplaćen ostatak do iznosa od 1,84 milijarde kuna. Što se tiče novca za pokriće troškova državnih bolnica, te stavke su već predviđene u prijedlogu rebalansa,a što se tiče općih bolnica ideja je da napravimo raspodjelu kroz odluku Vlade i uvođenje određenih kriterija‘, kazao je svojedobno ministar financija Zdravko Marić.
Pozivni centar - 01 460 76 99
Ministarstvo zdravstva od nedavno je u pogon stavilo i Pozivni centar za zdravstvenu zaštitu onkoloških pacijenata. Pozivni centar radi od 0 do 24, na način da od osam do 16 sati na pozive odgovaraju izravno osobe u pozivnom centru, dok se svi pozivi izvan tog vremena snimaju te će se na njih odgovoriti u najkraćem roku, izvijestilo je Ministarstvo zdravstva. Broj Pozivnog centra je: 01 460 76 99.
