Koje su boljke odnosa s javnošću u Hrvatskoj i naših političara, što se treba promijeniti, ali i kako se dobro samopromovirati objasnio je za Global Krešimir Macan, jedan od vodećih stručnjaka za odnose s javnošću i političku komunikaciju. Macan je nedavno dobio i nagradu za doprinos struke Grand Prix, koju dodjeljuje Hrvatska udruga za odnose s javnošću, a u popularnoj televizijskoj emisiji okušao se i u pjevanju.
Koji su najveći izazovi na koje stručnjak za odnose s javnošću može naići?
Digitalna transformacija jako brzo mijenja medijsku scenu kakvu smo poznavali i svi se moramo prilagođavati promjenama i svladavati nova znanja i vještine potrebne za to. U odnosima s javnošću cjeloživotno učenje nešto je na što se morate spremiti od prvog dana u tom poslu, ako želite izgraditi karijeru.
Kakvi su odnosi s javnošću Hrvatske prema svijetu? Ima li prostora za poboljšanje?
Ako je najtraženiji pojam vezan uz Hrvatsku i uspjeh naše nogometne reprezentacije na Googlu 2018. bio "Where is Croatia", još je mnogo posla pred nama. Najprije moramo odrediti kako želimo da nas drugi vide i onda krenuti strateški na tome raditi. Dobro je da je predsjednica pokrenula priču o brendiranju države.
Kao stručnjak za političke komunikacije, kako komentirate odnos hrvatskih političara prema javnosti?
Nažalost, naši političari ne ulažu dovoljno u tu komunikaciju s javnosti, osim u izborna vremena, i to će se morati promijeniti. Stoga ne čudi da su antikomunikatorima godine u izboru naše strukovne udruge, Hrvatske udruge za odnose s javnošću, proglašeni upravo saborski zastupnici. Općenito, pala je razina javne komunikacije – bez pardona se šire lažne vijesti.
U odnosima s javnošću cjeloživotno učenje nešto je na što se morate spremiti od prvog dana u tom poslu, ako želite izgraditi karijeru
Zašto je danas tako zamagljena linija između promocije i kvalitetne novinarske informacije, prikrivenog oglašavanja posvud, a mediji paze što pišu da ne izgube oglašivače - ima li lijeka za to?
Ima, a to je transparentnost. Danas je na digitalnim medijima glavni alat tzv. native advertising - sadržaj koji izgleda kao urednički tekst, ali ga oglašivači strogo kontroliraju. Tu treba postaviti jasna pravila da se takav sadržaj mora odgovarajuće označiti jer i čitatelj/kupac je, vjerujem, skloniji vjerovati potpisanom tekstu, pa i od oglašivača nego nečemu što smrdi na podvalu ili prijevaru. Tako je oduvijek bilo i bit će.
Pod pseudonimom Bijesprvi prije desetak godina objavljivali ste videe o političarima na YouTubeu. Odakle ideja za to i što ste time htjeli postići?
Ideja je bila probiti cenzuru koja je postojala u medijima u vezi s prodajom Plive – dakle, čisto komercijalni interes za jednog klijenta. Eksperimentirali smo i vidjeli da je YouTube nova platforma koja može poslužiti za jednostavnu distribuciju videa i uspjeli smo. S milijun pregleda Kiro Prosviro je bio hit u svijetu i da smo to tada napravili u SAD-u danas bismo bili milijunaši. Naime, bila je 2006. i YouTube je bio samo startup.
Je li se stanje na hrvatskoj političkoj sceni bitno promijenilo od tada? Mislite li da je i danas potreban takav način prikaza političara?
Danas takve cenzure nema, jer ju je nemoguće provesti upravo zbog interneta i društvenih mreža. A i pojavilo se dosta satiričara koji od toga žive danas – NewsBar, Siniša Mareković, Nik Titanik i drugi kojima upravo društvene mreže daju krila.
Kako se mladi danas mogu samopromovirati i tako istaknuti u masi?
Svojim radovima, blogovima, kreacijama, videom ili fotografijama – što je ujedno prigoda da svladaju osnove digitalnog marketinga. Ako ste kreativni i talentirani, sve je udaljeno samo jedan klik. Cijeli svijet vam može biti publika. A ako tražite posao, obvezno sredite Linkedin profil.
Postoje li u Hrvatskoj i u svijetu neki dobri primjeri samopromocije mladih?
Pogledajte sve mlade influencere i one koji to žele biti. Cijela priča s Joombusom 24sata jako je dobro promišljena i ti klinci su postali zvijezde, jutjuberi. Sjetite se Ivana Mrvoša iz Solina, autora pametne klupe Steora – došao je na jedan skup o poticanju poduzetništva s idejom o stolcu koji svijetli, a nekoliko godina poslije izvozi pametne klupe u cijeli svijet. Imao je ideju, tražio je prostor i uspio. Mnogo je takvih priča.
Čitatelj/kupac skloniji je vjerovati potpisanom tekstu, pa i od oglašivača nego nečemu što smrdi na podvalu ili prijevaru. Tako je oduvijek bilo i bit će
Sve češće čitamo i slušamo o influencerima. Kolika je zapravo njihova uloga u društvu i medijima?
Oduvijek ih je bilo – dionici, kreatori javnog mnijenja. Društvene su mreže su omogućile da se svatko može okušati kao influencer, čak i živjeti od toga ako je autentičan i može ponuditi novi pogled na neku temu. Od mode do poslovanja. Od kvalitetnih influencera možete mnogo toga naučiti i primijeniti u svojem životu i dok god je tako, imat će svoj prostor. Ja, na primjer, komentiram politička zbivanja i ljudi žele čuti od mene na temelju mojeg iskustva što se događa i je li to dobro ili ne. Žele čuti vaše mišljenja, a na vama je da budete autentični i vjerodostojni. I da ljudima dajete dodanu vrijednost.
Kako netko može postati influencer do te mjere da time zarađuje za život?
Ako ljudima dajte nešto što im može praktično koristiti u životu, uz to se mogu vezati i brojne promotivne aktivnosti, samo je tu ključno da ostanete autentični i vjerni onom čime ste se krenuli baviti. Da se ne prodate oglašivačima. Danas više nego ikad društvene mreže traže dobre priče. Ako ih znate stvarati i pripovijedati, možete živjeti od toga.
Nedavno ste nastupili u emisiji ‘Zvijezde pjevaju‘. Kakav je osjećaj biti pred kamerama u za vas potpuno novoj ulozi?
Stresan prvi put kad sam stao na pozornicu, a nakon toga prekrasno iskustvo. Mnogo naučite i o tom dijelu show businessa i shvatite koliko je to zahtjevno, iako naizgled jednostavno. Mnogo naučite i kako drugi funkcioniraju pod stresom u novim okolnostima.
Je li i sudjelovanje u showu jedan od načina vaše samopromocije?
To je nekako bilo u drugom planu, iako kod mene to dođe samo od sebe, jednostavno to radim i kad ne radim promišljeno, to mi je u krvi. Svaka promocija je dobra, a ovo je bilo hrabro i vjerujem da će većina tako gledati. Svima koji pametuju samo postavim pitanje: biste li vi probali? Najčešće odgovore da ne bi i tu je kraj razgovora.
