Mikko Salo vodeći je finski stručnjak za provjeravanje činjenica te je jedan od suosnivača finskog Faktabaari (FactBara), platforme za provjeru točnosti informacija dostupih u javnom diskursu. Osim toga, savjetnik je Europske komisije za pitanja lažnih vijesti i sprečavanje internetskih dezinformacija, a njegova su specijalnost i novi mediji, znanstvena komunikacija, Europska politika i javna uprava te politika energetike i klimatskih promjena. Više o važnosti provjeravanja činjenica, medijskoj pismenosti i radu za EU ispričao je za Global.
Koliko su točne i provjerene informacije danas važne čitateljima? Jer se čini da je važnije da se čitatelji iznenade i zabave.
Naš ekosustav digitalnih vijesti trenutačno se vodi algoritmima koje pokreće oglašavanje i koji u mnogim slučajevima daju zabavan sadržaj više nego činjenično točan sadržaj. Želim vjerovati da će svijest o ovom problemu, koju potiče i regulativa, pomoći na razini EU-a osnažiti kvalitetno novinarstvo utemeljeno na činjenicama, kako bi se stvorili održivi poslovni modeli. Također, ekosustav digitalnih vijesti zahtijeva novu vrstu odgovornih čuvara vrata, takozvanih gate keepera, uključujući provjeravatelje činjenica.
Osnovali ste Faktabaari 2014. Vidite li napredak u kvaliteti i količini provjerenih vijesti i informacija do danas?
Nažalost, nemam čvrstih podataka, ali od 2014., kada je Faktabaari počeo s radom, svijest o izazovima proizvodnje kvalitetnih vijesti i važnosti provjeravanja činjenica povećala se u Finskoj. Održivih rješenja, posebno za komercijalne medije, je malo, a pritisak i dalje ostaje primarno na odgovornosti i transparentnosti javnih medija i tvrtki kako bi se osigurao kvalitetan sadržaj.
Kako Faktabaari djeluje i koliko brzo se vide rezultati?
Faktabaari nastoji aktivirati kritičko razmišljanje i sudjelovanje u vijestima, posebno u vrijeme izbora. S ograničenim resursima ne možemo se natjecati u brzini, stoga objašnjavamo metode i korake za provjeru činjenica. Tako da je naša misija usmjerena na obrazovnu - medijsku pismenost.
‘Učinkoviti načini za postizanje veće transparentnosti mogu se uvelike razlikovati u EU-ovim zemljama, ali postoje i zajednički načini kao što su npr. algoritamska odgovornost i pristup podacima Big tehnologije na EU-ovoj razini EU-a kako bi se izgradilo povjerenje‘
Koliko je medijska pismenost danas važna?
Jako je važna. Bojim se da čak i kvalitetne novinske organizacije trebaju više pridonijeti edukaciji svojih čitatelja o sve zahtjevnijoj digitalnoj okolini, gdje su potrebne posebne vještine kako bi se provjerilo što je istinito ili autentično. Novinari bi se trebali kvalificirati kao potpuno medijski pismeni kako bi povratili status kvalitetnih gate keepera kojima čitatelji mogu vjerovati.
Član ste stručne skupine Europske komisije za medijsku pismenost. Koliko je EU prepoznao nedostatak medijske pismenosti kao problem?
Naša neovisna stručna skupina u izvješću iz 2018. upućuje na potrebu medijske pismenosti na "masovnoj razini". S tim u vezi, odgovornosti mnogih dionika i razina u EU još nisu dobro definirane, dok većina odgovornosti ostaje primarno na nacionalnoj razini zbog ograničenih mjerodavnosti EU-a.
Koliko sredstava Europska unija ulaže u medijsku pismenost?
Naša stručna skupina nikad nije dobila odgovor na to pitanje, a Komisija se primarno poziva na planove za dodjelu 60 milijuna eura putem fondova Erasmus + tijekom 2021. - 2027. Ta sredstva trebala bi se podijeliti i s novinarstvom i provjeravateljima činjenica, a to je jednostavno smiješno.
[embed]https://vimeo.com/331380168[/embed]Kako se medijska pismenost može bolje integrirati u škole, ili čak i ranije u vrtiće?
Faktabaari je usredotočio svoje resurse na osnaživanje učitelja koji već čine jezgru finskog uspjeha prema istraživanju PISA-e. Naš moto je: trenirajte trenere.
Vi ste predsjednik finske nevladine organizacije za transparentnost. Koliko se borite za transparentnost i koliko ste uspješni u tome?
Standard Međunarodne mreže za provjeru činjenica (IFCN) već se temelji na načelima transparentnosti koje pokrivaju izvore, financiranje, osoblje i politike korekcije. Osim toga, moja nevladina udruga aktivno promovira algoritamsku odgovornost za izgradnju povjerenja u naš ekosustav vijesti. Ideja je došla do EU-ove komisije i sada je potrebno dizajnirati i provesti tu ideju. Svi dionici koji žele izgraditi povjerenje u ekosustav vijesti imaju zajednički interes da se to što prije dogodi.
Je li proces borbe za transparentnost u svakoj EU-ovoj zemlji isti?
Učinkoviti načini za postizanje veće transparentnosti mogu se uvelike razlikovati u EU-ovim zemljama, ali postoje i zajednički načini kao što su, na primjer, algoritamska odgovornost i pristup podacima Big tehnologije na EU-ovoj razini kako bi se izgradilo povjerenje. Hrvatska, recimo, može koristiti nordijske zemlje kao reference u pogledu pristupa javnim dokumentima i podacima, ali sama mora osmisliti kako primijeniti te promjene u praksi.
Danas se sve vijesti, a time i lažne vijesti, brzo šire putem društvenih mreža. Kako to spriječiti?
Mnoge se mjere trenutačno testiraju i proučavaju na nacionalnoj razini, ali za društvene mreže trebamo imati europski pristup. Stručna je skupina predložila zametak tog holističkog pristupa rješavanju problema dezinformacija, dok je naknadni rad prepušten novoj komisiji s mnogo dostupnih komplementarnih alata.
Izbori za Europski parlament sve su bliže. U vrijeme predizbornih kampanja mediji su puni lažnih vijesti i neprovjerenih i nepotpunih informacija. Je li to i sada slučaj?
Čini se da se stanje s dezinformacijama razlikuje od zemlje do zemlje. U Finskoj smo uložili u prevenciju i podizanje svijesti osnaživanjem potrošača vijesti i posebno kritičkog mišljenja nastavnika.
Kako se novinari mogu boriti protiv lažnih vijesti u vremenu kada je najvažnije prvi objaviti vijest?
Potrebno je ponovno napraviti poslovne modele novinarstva oslanjajući se na činjenice i transparentnost. Moramo vjerovati da čitatelji traže istinu, osobito u vrijeme krize. Kvaliteta je način da se razlikuju novinarstvo i obično bloganje.
Održano predavanje na FPZG-u
U sklopu obilježavanja Dana medijske pismenosti Mikko Salo je 11. travnja na FPZG-u održao predavanje pod nazivom A matter of fact! The importance of quality journalism, fact checking, gate keeping and media literacy. Predavanje je organizirala Agencija za elektroničke medije u suradnji s finskim veleposlanstvom. Salo je okupljenima objasnio važnost provjeravanja činjenica, načine na koje se to može napraviti, ali i važnost transparentnosti, posebno u sklopu demokracije i nadolazećih izbora za Europski parlament.
