Hrvatska je nedavno odlučila ponovno uvesti temeljno vojno osposobljavanje, što je izazvalo niz rasprava u javnosti. Odluka je uslijedila nakon višemjesečnih najava Ministarstva obrane i rasprava u Saboru. Potaknuli su je sigurnosni izazovi u Europi i promjene u obrambenim politikama država članica Europske unije.
Ključni trenuci donošenja odluke
Jedan od ključnih trenutaka u procesu donošenja bio je saborski prijedlog izmjena Zakona o obrani, kojim je definirano trajanje, način provedbe i obveze građana. Rasprava je u Saboru pokazala podjelu među zastupnicima. Dio ih je isticao važnost jačanja pričuve i obrambene spremnosti, dok su drugi upozoravali na nejasnoće u provedbi i moguće nejednake uvjete između vojne i civilne službe.
Ministarstvo obrane naglašava da će obuka pridonijeti većoj otpornosti države i razvoju obrambene kulture, posebno među mladima. No, dio javnosti izražava zabrinutost zbog nedostatka pravilnika i jasnih smjernica o zdravstvenim pregledima, uvjetima služenja i mogućnostima prigovora savjesti.
Priprema ročnika
Oko tri tisuće mladih koji će sudjelovati u obveznom vojnom roku prvo će proći zdravstvenu i psihološku provjeru, objavljuje Net.hr. Cilj je utvrditi jesu li sposobni za vojnu obuku. Pregled se sastoji od općeg zdravstvenog pregleda, utvrđivanja indeksa tjelesne mase, ispitivanja slušnih i vidnih funkcija EKG-a, laboratorijskih pregleda te psihološkog testiranja.
Stavovi javnosti
Slične rasprave vode se i u drugim državama. Devet članica Europske unije, među kojima su Austrija, Finska, Grčka, Latvija i Švedska, već ima obveznu vojnu službu. U Danskoj je ove godine uvedena i za žene. Njemačka, Poljska i Francuska razmatraju njezino ponovno uvođenje, prvenstveno zbog jačanja nacionalne sigurnosti i nedostatka vojnog kadra. U Švedskoj i Finskoj služba se posljednjih godina pokazala učinkovitim načinom poticanja mladih na uključivanje u obrambene sustave. S druge strane, u zemljama poput Francuske i Njemačke raspravlja se o mogućnosti obavezne ili dobrovoljne službe. Prema istraživanju iz The Guardiana iz lipnja 2025. godine, više od polovice građana tih zemalja podržava obaveznu službu, dok je interes među mladima znatno manji.
Hrvatska tako slijedi trend ponovnog jačanja nacionalne obrane u Europi, iako još ostaju otvorena pitanja o provedbi i društvenom učinku obveznog vojnog osposobljavanja. Konačni rezultati bit će vidljivi tek nakon što prva generacija ročnika prođe obuku.
