U novoj akademskoj godini došlo je do promjena u vodstvu Studentskog zbora na Fakultetu političkih znanosti te je novo mjesto predsjednice zauzela Viktorija Perkušić. Ona je time ujedno postala prva studentica novinarstva koja je ikada bila na toj funkciju. Predsjednica je s Globalom razgovarala o svojoj novoj ulozi u Zboru, svom putu na FPZG-u te je otkrila koji su budući planovi Zbora.
Kako je to biti prvi student novinarstva koji je preuzeo predsjedništvo FPZG-a? Jesu li postojale neke prepreke da se to nije dogodilo ranije?
Meni osobno to ne znači ništa posebno, ali mi je drago da sam prva studentica novinarstva koja je predsjednica Zbora. Mislim da je to pokazatelj da i politolozi i novinari mogu biti podjednako aktivni u bilo kojim studentskim organizacijama, da nisu neke stvari nužno ostavljene za politologe, a neke nužno za novinare. Bila sam i običan član Zbora, bila sam i potpredsjednica. Mislim da je to nekakav lijep tok mog napredovanja. Očito je prije postojao trend da su politolozi bili malo aktivniji u tim nekim stvarima, a novinari u nekim drugim. Ako radiš, ako stvarno želiš da Zbor napreduje i da fakultet napreduje u nekom pogledu, onda će bez problema bilo koji student doći do nekih funkcija.
Iako među članovima ima i novinara, i dalje u Studentskom zboru prevladavaju politolozi. Trebaju li se studenti novinarstva više uključiti u rad Studentskog zbora iako, naizgled, to nije njihovo područje?
Nema nikakve prepreke da se i novinari učlane u Zbor. Svaki student može se kandidirati na izborima. U prošlom sazivu nas je bilo deset novinara i deset politologa s preddiplomskih i diplomskih studija. Nekad je jako teško ciljano imati deset novinara i deset politologa jer nije to baš uvijek realno. Po meni je najbitnije da svaka godina ima svog predstavnika, odnosno da bude barem netko tko predstavlja smjer i godinu, a Studentski zbor je definitivno otvoren za sve.
Kako je izgledao tvoj put na Fakultetu političkih znanosti? Kako i zašto si se odlučili priključiti Studentskom zboru?
Upisala sam novinarstvo kao svoj prvi izbor, a sad sam peta godina. Zboru sam se priključila na trećoj iako sam se kandidirala sa svojim tadašnjim kolegama na prvoj godini. Međutim, na tim izborima bila sam ispod crte i nisam mogla ući odmah na drugoj već na trećoj godini, ali sam svakako i godinu kada nisam bila u Zboru podržavala sve tadašnje kolege, koji su sada moji prijatelji. Ovo je moja treća i zadnja godina u Zboru, svakako se nemam više pravo kandidirati i da produžim studiranje. Nisam bila uključena u druge organizacije, ali Studentski zbor surađuje i s Diplomatskim klubom i s Klubom studenata te Debatnim klubom. Mislim da je dosta bitno da se sve udruge studenata na fakultetu podupiru međusobno.
Koji su tvoji planovi za mandat?
Napravili smo stvarno jako puno stvari, ali naravno, na tome ne treba i nećemo stati. Ove godine nam je cilj da u suradnji s upravom fakulteta radimo i dalje na tome da e-upisi budu za sve godine studija. Ove godine je to bio pilot-projekt samo za studente diplomskog studija politologije, dogodine se nadam da će to ipak biti omogućeno za sve. Isto tako želimo ove godine podignuti svijesti o mentalnom, ali i o fizičkom zdravlju, pogotovo nakon svih nesretnih perioda pandemije.
Koji su ciljevi Studentskog zbora u budućnosti, na koje aspekte se želite fokusirati?
Pokušat ćemo srediti i stvari na koje se studenti žale, ali i one na koje se ne žale, ali mi smatramo da su nekakva rupa u funkcioniranju raspored i zamjene kolegija. Fakultet slavi 60. rođendan te ćemo se truditi organizirati prigodne panele i kvizove. Kroz godinu ćemo nastaviti s projektom student-mentor, internom Erasmus mrežom, brucošijadom, FPZG hoodie i sve ono na čemu smo radili ćemo sad nadograđivati i valjda biti bolji.
Koji je najveći problem studenata politologije, a koji novinarstva? Na što se studenti najviše žale te kako Zbor planira riješiti te probleme?
Novinari se najčešće žale na broj politoloških predmeta, a politolozi na manjak prakse. Mislim da će uprava dogodine ukinuti OTS predmete i to je jedan pomak. S druge strane, ja pozivam sve novinare da ipak daju priliku nekim politološkim kolegijima, nije to tako loše. Što se tiče politološke prakse, pomak se vidi u tome da je fakultet potpisao ugovore s raznim institucijama gdje politolozi mogu odrađivati prasku. Mislim da bi dosta studenata to trebalo iskoristiti jer si time mogu priznati eseje ili, ako si ne žele priznavati ništa u sklopu nekog kolegija, mislim da je svakome praksa korisna pa trajala dva ili četiri tjedna.
Studentski zbor FPZG-a već dva mandata održava takozvani 'otvoreni sat' kada su članovi Zbora dostupni studentima za sva pitanja. Kako to izgleda to izgleda?
Posjećenost je bila izrazito niska. Svako toliko bi se pojavio eventualno jedan student. "Otvoreni sat" u jednom terminu nije imao smisla jer ima ljudi koji su ili sramežljivi ili ne žele baš direktno s nekim koga ne poznaju pričati o problemima ili pitati neka pitanja. S druge strane, ljudi i zaborave da je sat, na primjer, u četvrtak u sedam navečer i onda upadnemo svi u kolotečinu i student se ne sjeti spojiti ili tako nešto. Onda smo ga u takvom formatu zaustavili jer nema smisla da bude jedan isključivi termin, već tko god želi može doći na sjednicu jer su sve sjednice otvorene. Može se javiti i bilo kome iz Zbora, zaustaviti nas na hodniku, doći s nama na kavu ili najaviti da želi s nama razgovarati. Mi se stvarno trudimo odgovoriti na poruke što prije i da me bilo tko zaustavi na hodniku ili u kafiću, stvarno ću pomoći. I ne samo ja, nego i svi moji kolege i kolegice.
Jesu li studenti nezainteresirani za rad Studentskog zbora? Izlaznost studenata na izbore je mala, na koje načine bi ih se trebalo potaknuti da izađu na izbore?
Prije četiri godine izlaznost na izbore je bila dosta visoka, bilo je organizirano i sučeljavanje. Zadnji izbori bili su u vremenu korone i ne može se očekivati da izađe nekoliko stotina ljudi kad ljudi uglavnom nisu bili u Zagrebu. Ne mislim da su ljudi nezainteresirani, nego su se zadnji izbori dogodili u jako nezgodno vrijeme. S druge strane, ne mislim da je Studentski zbor neka goruća tema i, na kraju dana, mi ne možemo naše ciljeve ostvarivati od danas do sutra. To je proces koji zahtijeva i strpljenje i vrijeme. Uvijek će biti studenata koji nas prate na društvenim mrežama i koji prate naš rad i koji će se, nadam se, sami kandidirati ili će podržati nekog drugog. Mislim da je to dosta važno jer je to vježba za pravu političku participaciju.
Postoji li još neki način osim društvenih mreža za upoznavanje studenata sa Studentskim zborom, njegovim predstavnicima te njihovim zadaćama?
Mislimo da su društvene mreže jako bitan kanal danas jer svi će češće proscrollat po Instagramu ili Facebooku nego što će otići stranicu fakulteta. Trudimo se popratiti sve najbitnije stvari, repostat neke stvari koji su bitne za studente. Trudit ćemo se biti još ažurniji, objavljivati više korisnih stvari za studente. Većini je to danas, pogotovo mlađim generacijama, glavni izvor informiranja.
Želiš li onda povećati suradnju Zbora i studentskih medija?
Dosad su članovi Zbora uvijek bili u studentskim medijima. Definitivno ćemo još više raditi na tome. Dvije godine je bila korona, prošle godine smo se vratili, a promijenio se i saziv Zbora pa je i nama trebalo da se opet malo uhodamo svi skupa u ovom nekom novom starom normalnom, ali definitivno ćemo se ove godine truditi da stvarno surađujemo sa svim studentskim medijima, ali i organizacijama.
Imaš li poruku za studente koji se žele priključiti radu Zbora?
Ne želim da zvuči kao floskula, ali ja ovo radim iz gušta jer stvarno volim ovaj fakultet, upoznala sam tu super ljude, profesore, kolege, kolegice i zaposlenike. Mislim da je bitna ta strana studenata zato što u većini slučajeva treba i studentski feedback da bi uprava i sami profesori znali što promijeniti. Ako pritom oni imaju sluha za studentske probleme i za prijedloge, onda nam je svima samo još bolje. Izbori će biti u 3. mjesecu iduće godine, bit će obavijesti, bit će vremena za kandidaturu. Što se mene tiče, tko god je zainteresiran treba se kandidirati. Neka osmisle nekakve zanimljive programe i ciljeve i nadam se da će biti uspješni te da će Zbor biti u dobrim rukama i u nekim budućim generacijama.
