StoryEditor

VIŠESLAV RAOS Schmidt je američko-britanski igrač, a BiH neće u EU još 15 godina

Malverzacije na izborima u Bosni i Hercegovini bile su gore nego prije deset godina, smatra politolog

18/10/2022 u 06:03 h
14074
GLOBAL/PIXSELL

Iako je prošlo više od dva tjedna od kada su provedeni opći izbori u Bosni i Hercegovini, konačni rezultati još nisu poznati. Politolog Višeslav Raos, s Fakulteta političkih znanosti, kaže da se mogu očekivati tek kroz tjedan ili dva, ali ništa nije sigurno s obzirom na ponavljanje izbora na nekim biračkim mjestima. Što se zbiva u BiH, što za Hrvate u toj zemlji donosi Schmidtova intervencija i koju ulogu u svemu ima hrvatska Vlada, objašnjava analitičar Raos.

Kako bi laiku, koji nije upućen u događanja u Bosni i Hercegovini ukratko objasnili što se tamo događa?

Prvo treba spomenuti visokog predstavnika Christiana Schmidta. To je predstavnik međunarodne zajednice koji je odabran u Ujedinjenim narodima i njegova zadaća je provoditi Daytonski mirovni sporazum iz 95'. On predstavlja još niz zadaća bosanskohercegovačke vlasti koje se trebaju provesti da bi mogao reći "moj posao je završen". Budući da nije izabran u BiH ljudi ga često smatraju nelegitimnim, kao nekog kolonijalnog upravitelja.

Sada da objasnim što se dogodilo, mjesecima prije ovih izbora stranke su se pokušavale dogovoriti oko Izborne reforme. Prvenstveno, glavna bošnjačka stranka SDA i glavna hrvatska stranka u Bosni i Hercegovini HDZ BiH. Međutim, do dogovora nije došlo. Bio je jedan manji dogovor oko nekih tehničkih pitanja poput onoga: kako učiniti izbore poštenijima jer u BiH ima problema s izbornim prevarama. Birački odbori svoj posao ne obavljaju najbolje, to smo i vidjeli.

image

Višeslav Raos

NIKOLINA OREšKOVIć/GLOBAL

Znači li to da najveća odgovornost leži na biračkim odborima?

Tako je. Središnje izborno povjerenstvo je prebacilo odgovornost na odbore – neki su zaspali, nisu dobro prebrojali i slično. Zato se tražilo ponovno prebrojavanje glasova u Republici Srpskoj jer se smatra da je kandidatkinja oporbe Jelena Trivić pokradena. Postoje dobre indicije da je tako. Tamo je bilo čudnih stvari koje su izbore promijenile preko noći i ne odgovaraju stanju na terenu.

Trivić je u nekim mjestima imala nula glasova, i to u mjestima iz kojih potječu ona ili njezin suprug. Je li se to barem moglo odigrati manje očito?

Istina. Premda, treba upozoriti tko je Jelena Trivić i što je PDP, koja je razlika između njih i dosadašnje vlasti u RS-u. Dakle, oni su isto bliski Europskoj pučkoj stranci, više su proeuropski orijentirani od Dodika koji često putuje u Moskvu. Oni su čak rekli da bi bilo prihvatljivo da BiH uđe u NATO ako bi i Srbija ušla, dok su druge stranke u RS-u rezolutno protiv NATO-a. Ekonomski su više liberalni, više za tržište, imaju dosta mladih članova. Međutim, istovremeno imaju izjave koje idu u smjeru odcjepljenja RS-a od Bosne i Hercegovine. Tako da treba biti malo realan i primijetiti da su, iako su prozapadni, i dalje separatisti.

U usporedbi s Dodikom, Trivić djeluje bolje?

U usporedbi s Dodikom je ona premija, ali treba smanjiti entuzijazam oko nje. Nisam siguran hoće li ona dobiti taj mandat. To može odvući u tešku krizu, kao što smo vidjeli situaciju u Federaciji gdje četiri godine nisu mogli složiti vlast pa je postojala tehnička vlada pod SDA-ovim premijerom Fadilom Novalićem koji je sada na crnoj listi američkog veleposlanstva i pod optužbama za korupciju. Moguće je i da Dodik neće htjeti predati vlast.

Vratimo se na Schmidta. Zašto želi provesti Izbornu reformu?

Jedan od razloga je želja da zadrži zemlju na okupu. Naime, smatra da do krize u zemlji može doći ako hrvatske stranke, koje cijelo vrijeme tvrde da su u neravnopravnom položaju, ne budu htjele sudjelovati u funkcioniranju političkog sustava. Paralelno s tim je htio riješiti, i to je stavio u ove reforme, bolje rokove kod izbora predsjednika u Federaciji BiH koji treba dati mandatara za Vladu Federacije jer je tu ključan odnos Bošnjaka i Hrvata. Do sada ti rokovi nisu bili dobro postavljeni i moglo se stalno međusobno blokirati. Zadnje četiri godine je postojala tehnička vlada jer se nisu mogli dogovoriti.

Stranke u Sarajevu su optuživale HDZ BiH da je činio tu blokadu – i to je zapravo točno. Ali oni kažu "mi smo koristili tu blokadu jer prosvjedujemo protiv izbornog zakona". I tu nastupa Schmidt i kaže: "dobro. Ja ću napraviti određene reforme koje vi niste mogli sami dogovoriti i spriječiti mogućnost blokada", a intervenirao je i u sastav Doma naroda - gornjeg doma koji bi trebao predstavljati etničke skupine, ali i takozvane Ostale – nacionalne manjine ili one koji se ne izjašnjavaju etnički.

image

Visoki medjunarodni predstavnik u BiH Christian Schmid

ARMIN DURGUT/PIXSELL

Za prve Schmidtove izmjene ste rekli da su zakašnjele, kako komentirate izmjene u izbornoj noći?

Da, prve su zakašnjele. A što se tiče ovih u izbornoj noći, objasnio je da je to mogao napraviti jedino tada. Znam da to zvuči paradoksalno. Ljudi iz bosanskohercegovačke dijaspore su bili užasno revoltirani, smatraju da je to sumrak demokracije i pitaju se kako se pravila mogu mijenjati u izbornoj noći. E sad, postoje dvije stvari. Prvo, da je on to mijenjao pred izbore ispalo bi da utječe na kampanju jer ljudi više ne bi znali po kojim pravilima se natječu. Druga stvar – to što je on mijenjao tiče se Doma naroda koji se ne bira na izborima. Prvo se biraju kantonalne skupštine i onda oni između sebe biraju kandidate za Dom naroda. Tako da, u tom smislu, on može reći "ja nisam intervenirao direktno u izbore nego u nešto što će se dogoditi mjesec-dva kasnije". Da je čekao izborne rezultate pa onda intervenirao, ispalo bi da je krenuo prilagođavati tekst reforme nakon što je vidio rezultate. Tako da mu je to zapravo bio jedini trenutak kada je mogao intervenirati, koliko god da je loša situacija.

'HDZ BiH će dokle god bude imao većinsku podršku, a čini se da će imati dugo, uvijek morati biti na vlasti i moći će nametati svoj tempo'

Kako komentirate tužbu koju je Željko Komšić podnio protiv Schmidta Ustavnom sudu za "udar na integritet izbornog procesa"?

Komšić kaže da i u starom i u novom tekstu Izbornog zakona piše da su prilikom odabira predsjednika i dva potpredsjednika Federacije, u Domu naroda uključeni samo klubovi Hrvata, Srba i Bošnjaka, ali ne i Ostali. Smatra da je to diskriminacija po Ustavu jer ispada da neki građani ne mogu biti izabrani na funkciju kao što je predsjednik Federacije. Očekujem da bi mu Ustavni sud trebao dati za pravo u tom dijelu i tu intervenirati, ali da nema razloga srušiti sve ostale elemente koji bi trebali deblokirati Federaciju.

Sada treba spomenuti i da bošnjačke stranke smatraju da je Schmidt napravio izmjene pod pritiskom ili Zagreba ili pod pritiskom činjenice da dolazi iz bavarskih demokršćana koji su kroz Europsku pučku stranku sestrinska stranka HDZ-u i ovom u Zagrebu i onom u BiH. Schmidt je pokušao izbalansirati stvari povećanjem broja delegata u Domu naroda i minimalnog broja koji je potreban da bi se birali predsjednik i potpredsjednici. A iz Doma naroda Federacije se biraju predstavnici i na državnoj razini.

Zašto je to važno?

Jer je HDZ-u BiH i ostalim strankama okupljenim u Hrvatskom narodnom saboru bilo važno da spriječe situaciju u kojoj ljudi koji su se iz oportunih razloga proglasili Hrvatima ili ljudi za koje nitko nije glasao uđu u Dom naroda i da time u konačnici imaju dovoljan broj mandata da mogu iz Vlade, i na razini Federacije i na državnoj razini, izbaciti bilo koju hrvatsku stranku. To bi dovelo do neugodne situacije koja je protivna Daytonskom sporazumu.

Schmidt je povećavanjem broja delegata u Domu naroda za svaki od nacionalnih klubova te povećanjem broja ruku koje će predložiti osobu u prvom krugu kada se bira predsjednik Federacije napravio to da se ne može zaobići stranku s hrvatskim predznakom. U praksi to ispada HDZ.

SDA kaže da on to radi u korist samo jedne stranke i da će oni cijelo vrijeme biti pod ucjenom HDZ-a i Čovića. I to je neugodna situacija – s jedne strane je ispravio neke nelogičnosti i nepravde izbornog sustava, a s druge strane ispada da će doista jedna stranka, dokle god bude imala većinsku podršku, a čini se da će imati dugo, uvijek morati biti na vlasti i da će moći nametati svoj tempo.

image

Željko Komšić

ARMIN DURGUT/PIXSELL

Ni Centralna izborna komisija nije baš sretna sa Schmidtovim intervencijama, ne znaju kako provesti izborne rezultate.

Tako je, u principu, tko njega podupire? Da budemo do kraja otvoreni to su Britanci i Amerikanci, a Njemačka i Europska unija su vrlo skeptične.

Je li hrvatska Vlada pokušala utjecati na Schmidta?

Definitivno su lobirali, ali jesu li ga natjerali – nisu. Ako ga je netko potaknuo, prije će to biti Washington nego Zagreb.

Znači li to da si premijer Plenković daje previše za pravo?

On može reći da je Vlada inzistirala, i za neke stvari mogu reći da su uspjeh. Međutim, još nisu svi rezultati izbrojeni, trebamo vidjeti što će biti s tim ponovnim brojanjem. Ako dobijemo sve razine vlasti do Božića, bit će super. Onda ćemo vidjeti koliko Schmidtove odluke što se tiče deblokade funkcioniraju jer ako svi počnu igrati ispod pojasa, čak i uz te nove odnose između izvršne i zakonodavne vlasti, hipotetski su moguće blokade.

Ista stvar je i s paketom mjera koji je trebao utjecati na to da ne bude malverzacija pa nije ispalo po planu.

Tako je. Dapače, ispada da su sada gore malverzacije nego prije deset godina.

Odnosi između Hrvata, Srba i Bošnjaka opet su napeti. Je li moguće da dođe do rata na Balkanu?

Nije moguć rat. Neki su govorili da će Rusi biti ti koji će potpirivati sukobe. Znamo da se Srbija dosta naoružava, djelomično je to Vučićeva politika kojom preusmjerava medijsku pažnju s ostalih problema u zemlji, ali i kupuje glasove. Što se tiče same Bosne i Hercegovine, situacija je loša jer jako malo ljudi vjeruje u taj politički sustav.

Problem su i Republika Srpska, koja bi se najradije odcijepila, ali i mnoge stranke u Sarajevu koje upiru prste u Hrvate i govore da nisu lojalni, da se žele odcijepiti i da šuruju s Dodikom. Hrvati će naravno reći "samo smo privremeno šurovali s njim jer ima razumijevanja za naše probleme oko Izborne reforme". A Dodika baš briga, on će podržati sve u Federaciji dok se ne dira RS.

image

Jelena Trivić

DEJAN RAKITA/PIXSELL

Može li se BiH uopće nazvati suverenom državom?

U punom smislu - ne. Upravo zato što ima međunarodni protektorat. Postoji visoki predstavnik koji može mimo svih njih intervenirati u zakon pa čak i u Ustav Federacije.

Znači li to da međunarodna zajednica ne vjeruje u sposobnost triju naroda da funkcioniraju?

Ne samo to, Ustavni sud ima devet članova, od toga je troje stranaca. To je isto jedna potpuno shizofrena situacija. Koliko ti ljudi poznaju zemlju, jezik… Oni dobiju papire i šta sad? To nije dobro za BiH niti iz perspektive Hrvatske. Međutim, kod nas ljudi često ne razumiju što se tamo događa. Naši ljudi često pomisle "aha tamo je HDZ, i tu je HDZ" i sve ostane samo na toj razini. Ključ za opstanak BiH je da se riješe te stvari u Federaciji i da se uspostavi povjerenje između bošnjačkih i hrvatskih političara jer je grozno narušeno.

'To što je Izetbegović izgubio je dobra stvar, smjenjuju se oni koji su godinama na vlasti i visoko su korumpirani'

Možemo reći da su izbori pokazali da oni koji ne žele fer igru jako dobro organizirani, a što je s onima koji žele?

Da. Bilo je čak međusobnih optužbi da su se stranke dogovorile i dijelile glasove. SDA je počela optuživati oporbu – Bećirovića, pa i Komšića, da su na mjestima u kojima su oni većina, pumpali glasove za Borjanu Krišto. Za primjer su dali selo u kojem je većinsko stanovništvo bošnjačko i nikada prije HDZ-ov član nije pobjeđivao.

Problem je i niska izlaznost, što je izlaznost niža lakše je manipulirati. Mogu se ubacivati listići, reći da je netko izašao iako nije.

Odgovornost je onda i na promatračima?

Je, ali promatrači su stranački. Ono što su mediji dobivali u izbornoj noći nisu izlazne ankete od primjerice IPSOS-a, nego od stranačkih promatrača.

Kako se to može promijeniti?

Tu je Schmidt trebao još više zagrabiti. Ako je već intervenirao trebao je ići žešće. Godinama se važe treba li visoki predstavnik intervenirati ili ne. Najbolje bi bilo da zemlja bude samostalna i da ga nema, ali s druge strane kada vidi da stvari ne funkcioniraju…

‘U BRUXELLESU JE DOŠLO DO ZAMORA S PROŠIRENJEM EU. OPEKLI SU SE NA PRIMJERU RUMUNJSKE, BUGARSKE PA I HRVATSKE’

Koje su pozitivne točke izbora, ima li ih?

To što je Izetbegović izgubio je dobra stvar, smjenjuju se oni koji su godinama na vlasti i visoko su korumpirani. Također, ako pogledamo Bećirovićevu agendu, izgleda da će htjeti više surađivati s Hrvatskom i pokušati primiriti ratoborni diskurs. Dobro je i što se dogodila zanimljiva suradnja između SDP-a i drugih stranaka od kojih su neke konzervativnije, neke više sekularne… došlo je do nadideološke suradnje. Žalosno je što je niska izlaznost, što ljudi odlaze, ali mislim da se stvari ipak malo kreću.

U čitavoj Federaciji SDA je i dalje najjača stranka iako je Izetbegović izgubio u utrci za bošnjačkog člana predsjedništva.

SDA je najjača stranka, ali činjenica je da je u Sarajevu želja oporbe da ih se riješi tolika da su spremni koalirati s HDZ-om, ali i s Miloradom Dodikom čisto da zatvore priču.

Kada bi BiH mogla pristupiti Europskoj uniji?

Nedavno je najavljeno da će dobiti status kandidata, ali to još nije službeno. Tek pred Božić Europska komisija to mora potvrditi. Dali su im da ispune neke uvjete. Ono što znamo iz Bruxellesa je da je došlo do zamora s proširenjem. Malo su se opekli na primjeru Rumunjske, Bugarske pa i Hrvatske. Ono što će se vjerojatno nuditi zemljama poput BiH je članstvo, ali u fazama. Dakle, malo po malo do punog članstva koje će možda biti kroz deset ili 15 godina. Je li to dovoljno za one u BiH koji su proeuropski, ne znam.

Bilo bi sjajno da uđu u NATO jer se zemlja onda ne bi raspala, a to neće ići dok god je u RS-u takva politička elita kakva jest. Ne znam tko bi tamo trebao doći na vlast da se to promijeni.

Održivost i budućnost u Bosni i Hercegovini

Raos je na skupovima počeo predlagati da se predsjedništvo zamijeni jednim predsjednikom koji bi samo simbolički predstavljao zemlju i imao minimalne ovlasti. Smatra da bi tako morale surađivati sve stranke, a sve etničke skupine bi morale biti prisutne. Neki od profesora iz Sarajeva su rekli da im se sviđa ta ideja, ali da nisu sigurni bi li Milorad Dodik ikada pristao na to.

Raos objašnjava da je sustav kakav sada ima BiH bio dobro zamišljen 95' da se prekine rat, ali dugoročno je prekompliciran i previše košta jednu tako siromašnu zemlju i na svakoj točci postoji mogućnost da netko nešto blokira i da se mjesecima ne donese neka banalna odluka.

Tko je tu što?

Christian Schmidt - visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu

Denis Bećirović - bošnjački član predsjedništva

Željko Komšić - hrvatski član predsjedništva

Milorad Dodik - kandidat za predsjednika Republike Srpske

Jelena Trivić - kandidatkinja za predsjednicu Republike Srpske

Dragan Čović - predsjednik HDZ-a BiH

Bakir Izetbegović - predsjednik SDA, bio je kandidat za bošnjačkog člana predsjedništva

Borjana Krišto - bila je kandidatkinja za hrvatskog člana predsjedništva

Vezani članci
06. veljača 2023 05:50