"Jedan od razloga zašto nema entuzijazama kod mladih birača je zato što nam predsjednici ne mogu puno toga ni ponuditi", smatra Neo Nedeljković, student četvrte godine politologije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti (FPZG). A iako su ovlasti predsjednika ograničene Ustavom, ususret nadolazećih predsjedničkih izbora kandidati su se počeli služiti populističkim metodama kako bi privukli birače, posebno one mlađe.
‘Obećavaju ono što neće moći ispuniti‘
"Populizam ili demagogija koja se koristi u kampanji može privući mlade ljude da glasaju za nekog trećeg kandidata. Možda će na ovim izborima više glasati za Ivanu Kekin ili Mariju Selak Raspudić zato što su nove, a mladi uvijek traže nešto novo. Na prošlim je izborima to bio Miroslav Škoro, za kojeg je tada glasalo najviše mladih ljudi. Vidjet ćemo kakva će situacija biti na ovim izborima“, ističe Berto Šalaj, profesor s FPZG-a.
No, s time se studentica treće godine politologije na FPZG-u, Leona Kolaković, baš i ne slaže. Njoj pak smeta korištenje populizma u predizbornim kampanjama, a posebno u predsjedničkim. Potencijalni kandidati tako, dodaje, "namjerno obmanjuju" građane i skupljaju glasove te pokazuju "svoju nekompetenciju".
"Ne čini mi se da su upoznati s tim koje dužnosti ima predsjednik države pa u svojim programima obećavaju neke stvari koje, sjednu li u predsjedničku fotelju, neće moći ispuniti. Tu konkretno mislim na izjave Marije Selak Raspudić o stambenim pitanjima za mlade, ali i o porezu na nekretnine", objašnjava Leona Kolaković. A to mišljenje dijeli i Josip Rakić, student treće godine novinarstva s FPZG-a. Populizam i propaganda, smatra, negativno utječu na izlaznost mladih na izbore i odbijaju ih od politike.
"Negativne kampanje i propaganda uglavnom utječu na izlaznost, jer svi govore ‘kako je sve isto i kako su svi isti‘. Nema razlike među njima, tako da je svejedno tko će nam voditi državu", kaže Josip.
A da populizam ipak može pozitivno utjecati na izlaznost, smatra pak Neo Nedeljković. Društvene mreže, ističe on, itekako doprinose tome da mladi više prate politička događanja.
"Današnji mladi birači vole kontroverze i drame, posebno one koje čuju preko društvenih mreža. Baš zbog toga, vole se grupirati u neformalne skupine s prijateljima potičući jedni druge na raspravu i aktivizam", poručuje.
Dovodi li pretjerana promidžba do kontraefekta?
Društvene mreže, među ostalim, veliku ulogu igraju i u vođenju predizbornih kampanja, i to da bi se ostvarila podrška mladih birača, kaže Šalaj.
"Takav oblik vođenja kampanje može biti dobar ili loš za kandidate. Još nije poznato može li pretjerana promidžba preko društvenih mreža dovesti do kontraefekta. To će biti vidljivo tek poslije izbora", ističe.
Ipak, previše političkog sadržaja na društvenim mrežama, posebno na TikToku, poručuje Lara Troha, učenica Upravne škole u Zagrebu, zna biti jako zamorno. Ovo će biti prvi izbori na koje će izaći, no, kaže, smeta joj što se zabavne platforme primjenjuju i u političke svrhe.
"Razumijem da je to još jedan način za privući mlade, ali političari moraju biti svjesni kako nama društvene mreže prvenstveno služe za zabavu pa ponekad bombardiranje političkim porukama zna biti jako odbijajuće", tvrdi Lara.
Aktualni predsjednik popularan među mladima
A u borbu za novog hrvatskog predsjednika ići će osam kandidata, koji na različite načine vode svoje kampanje. Profesor Šalaj s FPZG-a ističe da su jedino dvije kandidatkinje svoj program usmjerile prema mladima, a to su nezavisna Marija Selak Raspudić te Ivana Kekin, iz stranke Možemo, koja se građanima obraća preko društvenih mreža.
Istraživanje Crobarometra, kojeg provodi agencija Ipsos Plus, pokazuje pak da čak 32 posto mladih birača podržava predsjednika Zorana Milanovića. Za Mariju Selak Raspudić je 22, dok je za Dragana Primorca 16 posto mladih. Na četvrtom mjestu je Ivana Kekin koju prema istraživanju podražava 9, Miru Bulja 5, a Mislava Kolakušića svega 1 posto birača mlade populacije.
Profesor Šalaj ističe da ova statistika ne iznenađuje jer aktualni predsjednik ima mogućnost doći do većeg broja birača različitih dobnih skupina. Student Neo pak smatra da je Milanoviću popularnost porasla zbog čestih sukoba s premijerom Andrejom Plenkovićem, koji su se prebacili i na društvene mreže.
"Ljudima je, primjerice, bilo zanimljivo i kada se Donald Trump ‘borio‘ sa svim mogućim PR sredstvima protiv Joea Bidena i Kamale Harris, a takvo što će se kad tad odraziti i na hrvatsku politiku. Možda je ta digitalna ‘gen Z‘ bitka na društvenim mrežama započela i između Plenkovića i Milanovića“, rekao je student politologije.
