Danas se obilježava Svjetski dan animiranog filma, a i Hrvatska svog konja za trku ima. Povijest animacije u Hrvatskoj je duga, bogata i nagrađivana. U početcima su hrvatski animatori su nastojali oponašati Disneyjevu školu animacije, no pokazuju originalnost na tematskoj razini. Unosili su nove teme koje druge svjetske animacije nisu imale. To su politička satira i teme iz svakidašnjeg života, piše Hrvatski državni arhiv. Začetnicima hrvatskog animiranog filma smatraju se braća Walter i Norbert Neugebauer.
Prvo veliko priznanje dobio je film Vatroslava Mimice "Samac" osvojenim Grand Prixom u Veneciji 1958. godine, dok se najveći uspjeh hrvatskog animiranog filma dogodio 1962. godine kada je Dušan Vukotić filmom "Surogat" osvojio nagradu Oscar. Krajem 70-ih godina uspješno razdoblje osvajanja nagrada završava se kada je "Satiemanija" Zdenka Gašparovića dobila Grand Prix na Svjetskom festivalu animiranog filma u Zagrebu.
Neki od najpoznatijih hrvatskih animiranih filmova koji su obilježili daljnju povijest našeg animiranog filma su "Inspektor maska" (1962.), "Profesor Baltazar" (1967.) koji je prema podacima Zagreb filma ostao najuspješniji projekt Zagrebačke škole crtanog filma, "Čudesna šuma" (1986.) čiji scenarij je napisala književnica Sunčana Škrinjarić, "Mali leteći medvjedi" (1989.) u kojemu je Dušan Vukotić bio suautor, "Čarobnjakov šešir" (1989.) i "Čudnovate zgode šegrta Hlapića" (1997.) koji je nastao prema romanu Ivane Brlić-Mažuranić.
Slavnu prošlost ne prati jednako sjajna sadašnjost. Kako smo ranije pisali, iz Zagreb filma, ustanove za animirani film u Hrvatskoj, smatraju gotovo nemogućim steći uspjeh koji su autori imali u prošlome stoljeću jer nedostaje sustavna promocija suvremene hrvatske kulturne proizvodnje.
