Damir Šuša (Foto: Ariana Mužić / GLOBAL)

U šumarku skrivenom medvjeda je malih dom… – tako počinje jedan od najpoznatijih hrvatskih animiranih filmova “Mali leteći medvjedići”, osmišljen u produkcijskoj kući Zagreb film, koja je ujedno i dom hrvatskog oskarovca Dušana Vukotića.

Animirani filmovi Zagreb filma obogatili su odrastanje mnogih generacija, a Global je imao čast posjetiti njihov studio na Savskoj cesti, koji i dan danas pršti kreativnom energijom. Ipak, današnji uvjeti rada mnogo su skromniji od slavnih ’60-ih kada je nagrađen Vukotićev “Surogat”.

Zagrebačka tradicija

“Vukotić je raspolagao proračunima koji su danas u Hrvatskoj potpuno nezamislivi”, istaknuo je Simon Bogojević Narath, umjetnički supervizor animiranih filmova. Dodao je da je takav svjetski uspjeh za hrvatski animirani film danas gotovo nedostižan jer je u doba Jugoslavije, kada je Vukotić stvarao, odnos prema kulturi, umjetnosti i filmu bio je potpuno drukčiji od današnjeg.

Foto: Ariana Mužić / GLOBAL

Ljubav prema animiranom filmu, unatoč manje idealnim uvjetima, opstaje, pa nam je mladi animator Filip Banovak izjavio da je rad u Zagreb filmu “najbolji posao koji je ikad imao”. Pokazao nam je izradu 3D animatika za novi lutkarski film “Crni dim slutnje” autora Damira Šuše, a dobili smo i mali uvid u scenarij.

Zagreb film njeguje tradiciju te se u radionici njihova studija mogu pronaći razne rukom rađene scenografije i lutke-junaci mnogih starih, ali i budućih animiranih filmova. Posebno se ističe simpatičan namještaj iz filma “Vidiš li ih i ti?” autora Brune Razuma, koji je na ovogodišnjem Animafestu proglašen najboljim hrvatskim filmom. Riječ je o filmu o dječaku koji boluje od shizofrenije te je suočen s nizom čudnih situacija koji dodatno otežavaju njegovo stanje.

Mlade snage dobrodošle

Povezanost s tradicijom vidi se i u radu Lucije Bužančić, simpatične Dalmatinke koja nam je na računalu prikazala nastanak tradicionalnog 2D crtanog filma čiji su likovi i prostor crtani rukom. Pojasnila nam je da u Zagreb filmu stvaraju pretežito kratkometražne animirane filmove za koje produkcija traje od jedne do dvije godine. No nisu svi te sreće da imaju prigodu raditi u realizaciji animiranih filmova.

“Iz akademije dođu spremni, ali nema mnogo projekata”, rekla je Lucija.

Foto: Ariana Mužić / GLOBAL

Umjetnički supervizor Bogojević Narath rekao je da Zagreb film nastoji zaposliti mlade snage kada je god to moguće. Ipak, i kada se zaposle, mladima je gotovo nemoguće steći uspjeh na razini prijašnjih kolega poput Dušana Vukotića. Osim toga, Bogojević Narath smatra da nedostaje sustavna promocija suvremene hrvatske kulturne proizvodnje. Animafest Zagreb, svjetski festival animiranog filma koji se održava od 1972. godine, jedini je domaći festival na kojemu hrvatski autori mogu pokazati svoj talent.

Ipak, njegov kolega Damir Šuša mnogo je optimističniji.

“Mnogo se toga promijenilo na bolje dolaskom cijenjenog ravnatelja Vinka Brešana”, rekao je Šuša te istaknuo i napredak u tehnologiji potrebnoj za izradu minute animacije.

Uloge u nastanku animiranog filma

Kao kod igranog režiser animiranog filma nadgleda cjelokupnu viziju filma – stil, ton, paletu boja – i sudjeluje u svakom aspektu produkcije. Glavna je razlika to što režiseri animiranog filma imaju veću kontrolu nad proizvodnjom.

Scenaristi animiranog filma razvijaju ideje za priču i prezentiraju ih u obliku skripti. Njihove skripte režiser i crtači knjige snimanja koriste da bi stvorili vizualni stil projekta.

Animatori proizvode više slika koje se zajedno slažu i stvaraju iluziju kretanja, što se naziva animacijom. Slike mogu biti izrađene od ručnih ili digitalnih crteža, modela ili lutaka. Animatori rade u 2D, 3D modeliranju, stop-frameu ili računalno generiranoj animaciji.

Izvršni producenti izvješćuju o napretku u produkciji animacije te pružaju stručno znanje. Osim toga, mogu pomoći proizvođačima prikupiti sredstva za projekte.

Osim njih, na animiranom filmu rade još i umjetnički savjetnici, kostimografi, montažeri slike i zvuka, lutkari te glazbeni producenti.