"U početku bijaše kraljevstvo" naziv je trenutno najskuplje izložbe u Hrvatskoj otvorene u Zagrebu povodom obilježavanja 1100. godišnjice osnivanja hrvatskog kraljevstva. Premda prostorom vizualno dominira niz kamenih artefakata i njihovih replika iz razdoblja ranog hrvatskog srednjovjekovlja, izložba koja se proteže na tri kata Galerije Klovićevi dvori nudi puno više od toga.
Obuhvaćene su knjige, krunsko znamenje, novinski zapisi, pravni akti, sarkofazi, slike, uporabni predmeti i vojne uniforme sve do razdoblja Prvog svjetskog rata. U suorganizaciji izložbe sudjelovali su i Hrvatski državni arhiv, Hrvatski povijesni muzej, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Split kao i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a ovdje izdvajamo listu pet eksponata koji su nas se najviše dojmili na izložbi.
Anžuvinska kruna
Riječ o jedinom sačuvanom materijalnom primjerku hrvatskog kraljevskog znamenja. Kruna je nastala u 14. stoljeću i pripadala je kraljici Elizabeti Kotromanić koja ju je darovala hrvatskom narodu i gradu Zadru. Kruna je izrađena od srebra s pozlatom, a dodatno je ukrašena rubinima, safirima, smaragdima i biserima.
Krstionica kneza Višeslava
Krstionica kneza Višeslava predstavlja najstariji sačuvani spomenik crkvenog namještaja u Hrvatskoj. Povijesni artefakt pronađen je u Veneciji 1853. godine, a pretpostavlja se da je nastala na prijelazu iz osmog u deveto stoljeće tijekom razdoblja kada je Hrvatskom upravljao prvi knez Višeslav. Krstionica ima uklesano i kneževo ime, a posvećena je sv. Ivanu krstitelju i izvorno se nalazila na prostoru Nina.
Prve novine tiskane na hrvatskom jeziku
Iako mnogi pogrešno smatraju da su prve novine u kojima se pojavio hrvatski jezik bile Gajeve "Novine Horvatzke" s prilogom "Danica", prve u kojima se zapravo po prvi put pojavio hrvatski jezik bile su "Kraljski dalmatin" 1806. godine u Zadru. Riječ je o dvojezičnim novinama koje je pokrenula francuska uprava te je svaka stranica bila podijeljena na dva dijela s tekstom tiskanim na talijanskom i hrvatskom jeziku.
Ilirski preporod
"Ilirski preporod" jedna je od najpoznatijih slika renomiranog hrvatskog slikara 19. stoljeća, Vlahe Bukovca. Naslikana je tehnikom ulja na platnu 1896. godine te je nastala prema zastoru Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Slika prikazuje u Ivana Gundulića na naslonjaču dok mu pristupa povorka hrvatskih preporoditelja predvođena Ljudevitom Gajem te simbolički oslikava buđenje nacionalne svijesti u Hrvatskoj.
Sag baruna Kulmera
Zasigurno jedan od neočekivanijih predmeta iz svakodnevne upotrebe koji se našao na ovoj izložbi bio je sag koji je pripadao barunu Franji Kulmeru. Sag je izrađen od vunenih niti i lana i predstavljao je važan dodatak plemićkih domova u razdoblju 19. stoljeća.
Izložba je otvorena do 15. veljače 2026. godine, a cijena ulaznice iznosi osam eura za odrasle, dok učenici, studenti i umirovljenici ostvaruju pravo na reduciranu cijenu ulaznice u iznosu od šest eura.
