
Od ovogodišnje Met Gale, na kojoj se pojavila u legendarnoj haljini filmske ikone Marilyn Monroe, slavna Kardashianka Kim rigoroznom je dijetom krenula mršavjeti. Za odabir haljine dobila je brojne reakcije, što pohvale, što kritike, ali pažnju javnosti odnio je njezin gubitak kilograma i pomalo nestajanje slavne BBL (Brazilian but lift) figure. Mnogi su to protumačili kao kraj BBL ere i početak novog trenda.
Dok se devedesetih i 2000-ih standardom ljepote smatrao izgled tada poznatih supermodela poput Kate Moss, koji je ukratko podrazumijevao – što mršavije, to bolje i promovirao prilično nezdravi način života, 2010-tih se dogodio potpuni zaokret. Taj je zaokret, gotovo sasvim samostalno, napravila reality-zvijezda, danas i poduzetnica - Kim. Ona je prije gotovo deset godina ponosno pokazala svoju curvy figuru koju je javnost prihvatila kao novi ideal.
Novo desetljeće, novi trend
Sestre Kardashian imaju nezamisliv utjecaj na trenutnu popularnu kulturu. Zajedno imaju više od pola milijarde pratitelja na Instagramu, a ukupan net worth iznosi preko dvije milijarde dolara. Započele su modne trendove koji se svakodnevno nose; biciklističke hlačice, predimenzionirane tenisice, box pletenice, athleisure i mnoge druge, a isto tako definirale su poželjan izgled prethodnog desetljeća; sjajna i gusta kosa, velike usne, tanak struk i široki bokovi, odnosno, figura pješčanog sata ili popularno rečeno, hourglass.
"Iako hourglass oblik tijela ima mnogo žena, Kim je definitivno prva koja je od istoga profitirala i dovela taj trend na određenu razinu", komentira influencerica i aktivistica Pamela Perkić.
Žene diljem svijeta kroz prošlo desetljeće uložile su mnogo novca i vremena da bi postigle opisano. Tako se, primjerice, popularizirao waist-trainer, vrsta pomalo zaboravljenog korzeta koji bi trebao trajno stanjiti struk. Također, mnoge su žene, kako bi postigle priželjkivanu Kim K figuru, podlegle kirurškom zahvatu BBL, operaciji koju The Guardian opisuje kao najopasniji estetski kirurški zahvat kod kojeg se masno tkivo premješta iz struka u bokove i stražnjicu. Ovaj se zahvat, čije se cijene kreću i do 10.000 dolara, izvodi čak 78 posto češće nego što se izvodio 2015., za što je prilično zaslužna upravo Kim, prenosi The Guardian.
Utjecaj širenja ovog trenda bio je dvosjekli mač. Iako je otvorio vrata mnogim ženama da prihvate svoj oblik tijela, nije ostao na prirodnosti, navodi Pamela te nadodaje da je uvođenje BBL-a, korekcija već prirodnoj hourglass figure, dotjerivanje i popravljanje do najluđih mjera i najsitnijih detalja imalo negativni utjecaj. Nastavlja da loš utjecaj imaju i negiranja operacija i laži nekih influencerica i slavnih koje odaju dojam da figuru s Instagrama možemo postići tjelovježbom i prehranom.
'Ideal tip' na pistama
"Obitelj Kardashian ima ogroman utjecaj na medijsko tržište, pogledajmo samo u koliko kampanja su uključeni i koliko pratitelja na društvenim mrežama imaju – svakako je moguće da Kim ima toliki utjecaj na standarde ljepote", komentira Pamela.
Trendovi su danas zapravo samo odraz cijelog kulturalnog zaokreta, pa je tako novonastala pomama za Y2K modom, odnosno modom ranih 2000-ih, donekle kumovala i povratku mršave, manekenske figure. Mediji već najavljuju povratak heroin chica, termina koji se 80-ih i 90-ih koristio kao opis tada poželjnog izgleda za modele i koji se odrazio na općeniti ideal tog vremena. Heroin chic karakterizirali su blijeda put, mršava figura i tanka kosa, a sam je koncept glamurizirao korištenje droga, posebice heroina, prenosi Dazed digital.
"Unatoč tome što body positivity pokret iz dana u dan sve više jača, moda i dalje dominantno propagira jedan ideal tip. Pistama i dalje dominiraju visoke i izrazito vitke bjelkinje, a modeli koji izlaze izvan tog okvira i dalje su svojevrsni raritet", govori Tina Lončar, novinarka portala Buro247, koja je i sama kritizirala ovaj trend.
Iako se danas, više nego ikad u svijetu mode propagira inkluzivnost, smatra da se situacija svejedno nije pretjerano promijenila od prijašnje ere heroin chica, smatra Lončar. Visoka se moda izrazite mršavosti nikada nije u potpunosti odrekla, no kaže da polaže nadu u to da se kolektivnu svijest ipak mijenja u smjeru shvaćanja da su svi idealni tipovi zapravo toksični i da smo ih sposobni propitkivati i naposljetku, odbaciti.