Bosni i Hercegovini je prije tri godine dodijeljen status članice kandidatkinje za ulazak u Europsku uniju. Od tada, nije zabilježen vidljiv napredak u ispunjavanju kriterija potrebnih za članstvo. Geopolitička prilika potaknuta ratom u Ukrajini, transformirala je proširenje EU iz sporog birokratskog procesa u političku i sigurnosnu nužnost, ističe The Guardian. Iako je Bruxelles s ciljem širenja zone stabilnosti i suzbijanja vanjskog utjecaja stvorio povoljniji kontekst, BiH nastavlja stagnirati u provedbi ključnih reformi.
Prisutna stagnacija stvara rizik od produljenja stanja "stabilnosti bez napretka", čime BiH trajno ostaje nedovršena misija EU na Balkanu, piše N1.
Profesor Igor Vidačak, stručnjak na području europskih integracija, ocjenjuje da je BiH u kritičnom stanju po pitanju integracije ka Europskoj uniji. Ističe da je Europska komisija ocijenila da BiH ne pokazuje nikakav napredak ili tek ograničene pomake u nizu ključnih poglavlja.
"Ukratko, BiH je u protekloj godini pokazala najlošiji napredak od svih zemalja u regiji, a učinke te stagnacije će najviše osjetiti građani", dodaje Vidačak.
Dodatni kontekst stagnacije ističe i profesor Višeslav Raos, politolog i stručnjak za komparativnu politiku. Prema njegovim riječima, iako je ruska agresija na Ukrajinu vratila fokus Bruxellesa na jugoistok Europe, europski zamor od proširenja i dalje postoji.
"Albanija trenutačno predvodi regiju i najizglednija je sljedeća članica Unije, dok je za BIH put i dalje dug i neizvjestan", naglašava Raos.
Izravne posljedice stagnacije
Politička tromost u Bosni i Hercegovini ima vrlo konkretnu i mjerljivu cijenu, koju plaćaju izravno građani. Vidačak upozorava da se politička blokada odražava na smanjen priljev europskih sredstava, što je gubitak koji se izravno osjeti u infrastrukturi i socijalnim programima.
Naime, Bosna i Hercegovina je u posljednjim godinama dobila značajnu financijsku pomoć EU-a. No, zbog kašnjenja s usvajanjem potrebnih reformi, Europska komisija je smanjila iznos sredstava predviđenih za BiH.
Osim gubitka sredstava, stagnacija direktno dotiče građane kroz sporiji ekonomski rast i manjak radne snage zbog emigracije stanovništva. Neuspjeh u reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije pak pridodaje smanjenju integriteta potencijalne članice Europske unije.
"Stagnacija cementira postojeće političke blokade, zarobljavanje države i klijentelizam, pogotovo u okolnostima neučinkovitog pravosuđa, neodgovarajućeg procesuiranja korupcije i sukoba interesa. Takvo okruženje dodatno pogađa ekonomiju i odvraća strana ulaganja", upozorava Vidačak.
EU čuvar Statusa Quo?
Od 14 prioriteta koje je Europska komisija postavila, najizazovniji su oni koji zahtijevaju neovisnost pravosuđa i suzbijanje korupcije, jer upravo ti uvjeti izravno narušavaju moć vladajućih elita. Politički akteri koji profitiraju od nefunkcionalnog sustava aktivno ometaju te reforme, koristeći pritom mehanizme blokade i prijetnje ustavnom poretku.
Upravo na unutarnju dimenziju problema upozorava i profesor Raos, naglašavajući kako je pravi uzrok sporog napretka znatno dublji od vanjskih utjecaja.
"Glavni izazov za ispunjavanje prioriteta duboki nesporazumi triju etničkih političkih elita oko same naravi političkog sustava i tumačenja Daytonskog sporazuma, dok su ruski i turski utjecaj, premda prisutni, ipak sekundarni u odnosu na unutarnje prijepore", kaže Raos.
Pitanje je kako se EU treba postaviti prema prijetnjama rušenja ustavnog poretka? Vidačak smatra da u situacijama gdje zakoni otvoreno krše ustavni poredak, međunarodna zajednica mora reagirati.
"Bez čvrste zaštite ustavnog poretka nema reformi. Kada imate zakone u entitetu RS koji otvoreno krše ustavni poredak i odluke Ustavnog suda te političkog lidera koji uz secesionističku retoriku opstruira institucije, onda međunarodna zajednica jednostavno mora reagirati – i kroz ovlasti visokog predstavnika i, po mogućnosti, ciljanim sankcijama i ograničavanjem političke podrške", ističe Vidačak.
Profesor smatra da je najveći problem nedostatak jedinstva unutar samog Vijeća EU. Upozorava da se EU mora transformirati iz čuvara statusa quo u aktera promjena u BiH, što je posebno važno za snažnu podršku reformskim i progresivnim snagama u zemlji.
Uloga Hrvatske
Hrvatska, kao susjedna država i punopravna članica EU ima vitalnu ulogu u olakšavanju puta BiH prema članstvu. Ta podrška mora biti konstruktivna i usmjerena na jačanje institucija. Profesor Raos pritom ističe da je važno razumjeti i unutarnje političke dinamike u BiH, osobito one koje se godinama ponavljaju i stvaraju dojam stalne krize.
"Prijetnje odcjepljenjem RS-a postoje praktički od potpisivanja Daytona i teško ih je više uzimati ozbiljno", ističe Raos.
Vidačak predlaže da bi se Hrvatska kao članica EU trebala nastaviti zalagati se za dijalog među političkim predstavnicima konstitutivnih naroda, ali i snažnije podržavati prekogranične projekte koji izravno koriste svim građanima BiH.
