StoryEditor

‘POD PAROM‘ Kad tulum završi u hodniku psihijatrijske ustanove

‘Jedno je zabaviti se i proveseliti u društvu, a drugo je završiti u jedinici intenzivnog liječenja samo zbog pretjerane zabave‘, istaknula je liječnica Zrnka Kovačić Petrović

22/11/2022 u 16:22 h
<p>Ne upućuje se svaka osoba s hitnog prijma u psihijatrijsku ustanovu, već o tome odlučuje liječnik na hitnom prijmu</p>
Ne upućuje se svaka osoba s hitnog prijma u psihijatrijsku ustanovu, već o tome odlučuje liječnik na hitnom prijmuPexels

Ponovno sam puhala i liječnik me pitao želim li ostati ondje, ističući da to povlači dosta posljedica. Kada je u nastavku spomenuo 'psihijatrijska ustanova', bilo mi je jasno gdje sam. Tako 21-godišnja studentica opisuje završetak prijateljeva rođendana na kojemu je popila četiri čaše različitih alkoholnih pića te zbog mučnine završila na Hitnoj pomoći, a potom i u psihijatrijskoj ustanovi. Da se "miješanje" ne isplati, naučila je na teži način, rekla je kroz smijeh, ali te noći joj, prisjetila se, nije bilo do smijanja.

Dolaskom na hitni bolnički prijam Svetog Duha uslijedili su razgovor, pregled, vađenje krvi, infuzija i spavanje. Nakon samo dva sata puštena je iz bolnice, ali nisu je dočekali prijatelji, kako joj je bilo najavljeno, nego sanitetsko vozilo i vozač. Pomislila je da će je odvesti kući ili u neku drugu zgradu Svetog Duha na otpust, ali zapravo je dovezena u Kliniku za psihijatriju "Vrapče". Iako je ubrzo otpuštena iz Klinike bez "upisivanja u sustav", riječi liječnika s kojim je razgovarala zapamtila je za cijeli život.

Posljedice nisu zabavne

"Upozorio me je na to da mi povijest bolesti u psihijatrijskoj ustanovi može otežati zaposlenje, ali i stvoriti probleme u slučaju mogućeg obiteljskog nasilja ili svađe s partnerom, gdje osoba s takvom poviješću bolesti automatski bude u lošijem položaju", rekla je studentica.

Zrnka Kovačić Petrović, specijalistica psihijatrije i liječnica u Zavodu za liječenje ovisnosti u "Vrapču", objasnila je da joj je neprihvatljivo razmišljanje da je osoba "zabilježena u sustavu". Smatra da za to postoje druge službe, ako za to ima potrebe. Liječnikov je posao da pomaže ljudima u kakvoj se god nevolji našli, a ne da bilježi osobe u sustavu.

image

Zrnka Kovačić Petrović, specijalistica psihijatrije i liječnica u Zavodu za liječenje ovisnosti u 'Vrapču', naglasila je da je društvo često u zabludi da se poremećaji uzrokovani alkoholom mogu i trebaju 'nasilno liječiti'

Privatna arhiva

"U mladih nije sve tako jednostavno jer jedno je zabaviti se i proveseliti u društvu, a drugo je završiti u jedinici intenzivnog liječenja 'samo zbog pretjerane zabave'", istaknula je Kovačić Petrović i dodala da mlade osobe često navode da im se tako nešto dogodilo prvi put, ali liječnici su svjedoci da se slična situacija nerijetko ubrzo ponovi.

'Liječnik me je upozorio na to da mi povijest bolesti u psihijatrijskoj ustanovi može otežati zaposlenje, ali i stvoriti probleme u slučaju mogućeg obiteljskog nasilja ili svađe s partnerom, gdje osoba s takvom poviješću bolesti automatski bude u lošijem položaju', rekla je studentica

Ipak, ne upućuje se svaka osoba s hitnog prijma u psihijatrijsku ustanovu. O tome odlučuje tjelesni liječnik na hitnom prijmu, a odluka se uglavnom donosi prema podacima o koncentraciji alkohola u organizmu te znakovima poput promijenjena i nepredvidiva ponašanja, agresivna ponašanja, slaba prosuđivanja, značajnijih promjena raspoloženja, poremećaja u percepciji i slično.

Ne ide 'na silu'

"Procedura u psihijatrijskoj ustanovi počinje s triježnjenjem i pregledom", objasnila je Kovačić Petrović.

Ako postoje promjene u ponašanju ili psihičkom stanju obično se testira i urin na ostale psihoaktivne tvari. Zatim se obavlja detaljan razgovor čiji je cilj razumjeti zašto je došlo do takva stanja, ima li osoba teškoća, ima li problema s kontrolom uzimanja alkohola. Često se traže odgovori na pitanja je li sama osoba zabrinuta zbog stanja u kojem se našla, je li već bilo takvih problema, kako se osjeća vezano uz ispijanje alkohola.

'Važno je ostaviti otvorena vrata, slušati, razgovarati, empatizirati, a ne moralizirati, osuđivati i stigmatizirati osobu. I ovdje u prvom redu ne mislim na struku, nego na društvo'

Ako osoba osvijesti da problemi postoje, ponudi joj se povratak u bolnicu za nekoliko dana "kad razbistri glavu", gdje joj se onda pruža pomoć. Ti problemi uglavnom uključuju korištenje alkohola kao "lijeka" za ublažavanje negativnih emocija poput bezvoljnosti, tjeskobe, zabrinutosti i problema sa spavanjem te prekomjerna konzumacija alkohola i nekontrolirano ponašanje pod njegovim utjecajem.

Osoba može i odbiti pomoć, ali uvijek se može javiti kada osjeti potrebu. Kovačić Petrović istaknula je da je društvo često u zabludi da se ti poremećaji mogu i trebaju "nasilno liječiti". Ako osoba nije spremna na promjene i ako liječnici nisu uspjeli potaknuti unutarnju motivaciju za promjenu, neće biti ni pomaka.

"Važno je ostaviti otvorena vrata, slušati, razgovarati, empatizirati, a ne moralizirati, osuđivati i stigmatizirati osobu. I tu u prvom redu ne mislim na struku, nego na društvo", zaključila je Kovačić Petrović.

Opijanje mladih ozbiljan je javnozdravstveni problem

U Hrvatskoj opijanje mladih kotira veoma nisko na ljestvici javnozdravstvenih prioriteta, rekla je Kovačić Petrović. Mladi koji ranije počnu piti alkohol imaju veću šansu postati osobe ovisne o alkoholu u odrasloj dobi, a problemi s prekomjernim ispijanjem alkohola najčešći su upravo između 18. i 25. godine. Mladi piju ekscesivno, što znači da ispijaju velike količine alkohola u jednoj prigodi s ciljem što bržeg djelovanja alkohola.

"Društveno i kulturno okruženje veoma su važni i zato je dobro je da mladi o ovome čitaju, pitaju, razgovaraju s članovima obitelji, prijateljima, stručnjacima, u školama. Dobra i jasna komunikacija, uz suosjećanje i razumijevanje, jedna je od najvažnijih preventivnih mjera za kasniji mogući razvoj ovisnosti", naglasila je Kovačić Petrović.

Promjena trenda

Uslijed pandemije COVID-19 mladi su češće konzumirali alkohol da bi se opustili i lakše nosili sa stresom pa je, uz porast zahtjeva za liječenje zbog anksioznih smetnji, porastao i broj mladih koji su se suočili s problemima s alkoholom, objasnila je Zrinka Ćavar, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje djece i mladih u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".

Ranije je eksperimentiranje s alkoholom počinjalo u dobi od 15 godina, a sada se spustilo na 12 godina. Usto, mladi danas prakticiraju rizičan način pijenja - binge drinking - što znači da konzumiraju više pojedinačnih pića u nizu s ciljem postizanja opitog stanja.

Sve to znatno povećava mogućnost razvoja ovisnosti o alkoholu u zrelijoj dobi, istaknula je Ćavar i dodala da "bolesti ovisnosti čine 40 posto cjeloživotnih smetnji mentalnog zdravlja koje utječu na pojedinca i cijelu njegovu obitelj, pri čemu je ovisnost o alkoholu najzastupljenija".

06. veljača 2023 05:25