StoryEditor

EUROPSKA VALUTA Banke spremne za euro, jesu li i građani?

Da bismo uveli euro, moramo proći trnovit put od minimalno pet do sedam godina i zadovoljiti zaista razne uvjete, ističe Anita Pavković, profesorica s Ekonomskog fakulteta
Autor:
Global.
11/12/2018 u 09:08 h
Novac, euro
Novac, euroPIXABAY

O posljedicama uvođenja eura u Hrvatskoj, složili bi se ekonomski stručnjaci, može se govoriti satima. Što se tiče pripremljenosti hrvatskog društva za novu valutu, Hrvatska je posljednjih nekoliko desetaka godina dobro "eurizirana", a pitanje tečaja i vanjskog zaduživanja bio je jedan od glavnih fokusa središnje banke u prošlom razdoblju.

Stabilnost i sigurnost

"Da su ‘banke spremne‘ za ulazak u eurozonu, znači, prije svega, eliminaciju tečajnog rizika, što je najvažnije ne samo za banke, nego i za građane i za gospodarstvo. Članstvo ide u prilog sigurnijem bankarenju, a i mogućnost da se građani zaštite od kamatnog rizika mnogo je veća. Ulazak u eurozonu, odnosno uvođenje eura iz financijske je perspektive i stabilnosti - pozitivan", istaknuo je ekonomist Alen Kovač.

Ujedno je to i dobra prigoda za suzbijanje sive ekonomije jer praksa iz ostalih EU-ovih zemalja pokazuje da se nakon konverzije povećala primjena negotovinskog plaćanja, odnosno putem kartica i preko računa.

Na vječno pitanje društva - hoće li sve poskupjeti, ekonomski analitičar Damir Novotny upozorava da je već sada u Hrvatskoj velika većina vrijednosti roba, usluga i plaća suštinski izražena u eurima, nakon čega se prije transakcije preračunava u kune prema tečaju Hrvatske narodne banke. Stoga zaključuje da građani ipak ne trebaju strahovati da će uvođenje eura povisiti cijene.

‘Da su ‘banke spremne‘ za ulazak u eurozonu znači prije svega eliminaciju tečajnog rizika, što je najvažnije ne samo za banke nego i za građane i za gospodarstvo

Ipak, negativnih posljedica ima. Euro će prije svega otežati manevarski prostor Vladi u slučaju krize, a činjenica je i da se neke zemlje ipak opiru uvođenju eura jer to za njih znači i gubitak utjecaja na cijene u njihovim zemljama.

"Članice eurozone različite su u smislu njihove gospodarske snage i zbog toga je euro prolazio krize kao valuta", kazao je doc. dr. sc. Mile Bošnjak s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Alternativa za Hrvatsku ipak postoji, a to je izgradnja povjerenja u domaću valutu (kunu), što bi, dodaje Bošnjak, bilo najbolje rješenje, ali ne i izvjesno u dogledno vrijeme.

I studenti informirani

Profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Anita Pavković ističe svoj prilično pozitivan stav prema uvođenju eura u Hrvatskoj, kao i širok spektar mogućnosti informiranja studenata, prije svega budućih ekonomista, o toj temi.

"Uvođenje eura svakako će biti rezultat pozitivnih pomaka na raznim gospodarskim i financijskim područjima. Da bismo uveli euro, moramo proći trnovit put od minimalno pet do sedam godina i zadovoljiti zaista razne uvjete. Mislim da će bezrezervno koristi nadmašiti štetu od uvođenja eura, kako za poduzetnike tako i za građane", istaknula je Pavković. Dodala je da će to ujedno biti i priznanje da smo ozbiljan sudionik u Europskoj uniji.

"Studenti na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u sklopu kurikula različitih kolegija na smjeru Financije dobivaju potrebna znanja o monetarnim pitanjima, ali i u sklopu raznih ostalih aktualnih predavanja. U skladu s time smatram da su dovoljno financijski pismeni i u vezi s uvođenjem eura", zaključila je Pavković.

Ekonomski stručnjaci pak ističu da je datum uvođenja eura manje važan i da fokus treba biti na jačanju institucija, ali i da će uvođenje u konačnici biti - politička odluka.

ANKETA

Lea Medica (FPZG) : S obzirom na to da smo u EU, u redu je da prihvatimo valutu kao i ostale članice. Ipak, mislim da će većini u početku biti teško naviknuti se, ali s vremenom će postati uobičajeno. Gojko Lotina (Ekonomski fakultet): Uvođenje eura je dobro zbog smanjenja troškova pri razmjeni valuta te ujednačenja cijena s EU-ovim članicama. Problem je jedino što država, odnosno središnja banka ne može samostalno provoditi monetarnu politiku kako bi stabilizirala gospodarstvo, nego sve vodi europska centralna banka, a i gubitci se javljaju pri prelasku na drugu valutu. Nika Crnek (Ekonomski fakultet): Nisam za uvođenje eura u Hrvatskoj. Mislim da će ipak sve osjetno poskupjeti i više nego što sad već poskupljuje, a djelovat će nam jeftinije. Karmen Miletić (Arhitektonski fakultet): Brinem se zbog promjene valute jer bi se mogle povisiti cijene, ali se istodobno veselim zbog mnogo jednostavnijih putovanja Europom. Slavica Bedrica (Ekonomski fakultet): Smatram da je uvođenje eura u Hrvatskoj dobro i da donosi mnogo prednosti. Hrvatska bi time ispunjavala uvjete vezane uz ERM2 (mehanizam tečajne razmjene) i održavala stabilno gospodarstvo, a uz sve to olakšala i međunarodnu razmjenu.

 
19. travanj 2024 01:45