Odrastajući u Čakovcu, neprestano sam bila okružena ljudima koji su marili za okoliš u kojem žive. "Ne bacaj plastiku na pod!" i "Znaš gdje nam stoji tetrapak", samo neke su od rečenica moje majke koje me prate još od vrtićkih dana. U našem su kućanstvu uvijek bila više od četiri spremnika - plastika, tetrapak, biootpad, papir te miješani otpad. Njegovo odvajanje nije bilo upitno, o tome smo već u vrtiću, poslije u školama, ali i stalno kod kuće.
Kad sam stigla u Zagreb na faks, ubrzo sam shvatila da sam zapravo došla u prljav grad, pun nerazvrstanog smeća na ulicama i onečišćena zraka. Nakon godinu dana u Zagrebu, shvatila sam da se to neće tako brzo promijeniti.
Gomilanje problema
Stavljanjem prave stvari na pravo mjesto Zagreb je odlučio potaknuti svoje građane na akciju odvajanja otpada. Time je svako kućanstvo primilo zasebne spremnike za papir i biootpad te specijalne vrećice za odlaganje plastike. No stari problem nakupljanja smeća u podnožju zgrada nije nestao.
Foto: Neva Žganec/ Global
Prepuni spremnici, nedovoljan odvoz otpada, premala zaliha vrećica i spremnika samo su neki od vidljivih problema. S vedrije strane, Grad Zagreb napokon je organizirao odvoženje sortiranog otpada svakog ponedjeljka. No još vlada sumnja među građanima odvaja li se zapravo taj otpad ili se sve na kraju baca u "isti koš". Ana-Marija Mileusnić, asistentica na Programu gospodarenja otpadom u sklopu Zelene akcije, rekla mi je kako često dobivaju pritužbe građana vezane uz gomilanje otpada na svoj Zeleni telefon.
[caption id="attachment_15997" align="alignnone" width="1920"]
Foto: Neva Žganec/ Global
"Osim već poznatog problema sa zelenim otocima, najviše pritužbi dobivamo zbog neodvoženja plastike u žutim vrećicama. Znaju stajati po tjedan, dva ispred zgrade da nitko ne pokupi, iako je bilo najavljeno povećanje odvoza smeća", kazala je.
Iz zagrebačke Čistoće mi odgovor na pitanje "što s manjkom spremnika i ostalih posljedica koje se za tim vuku?" nije stigao.
Ugodno iznenađenje
Jednog sam ponedjeljka odlučila istražiti mit o bacanju sveg otpada na jedno mjesto. Pomno sam promatrala odvoz sortiranog otpada te završavaju li papir i plastika u istom spremniku. Budući da posebnog spremnika za plastičnu ambalažu nema, žute vrećice čekale su nasred ulice da ih netko pokupi. Spremnici za papir nekima nisu bili dovoljno veliki, zbog čega su se na ulici osim žutih vreća našle i poneke kartonske kutije. Nakon nekoliko sati čekanja, u kamionu su došli smetlari i počeli skupljati. Iako sam vrlo pesimistično "ušla" u ovu misiju, rezultat me iznenadio.
Svaki smetlar posebno se pobrinuo za određenu vrstu sortiranog otpada. Jedan od njih odnio je sav papirnati otpad i ubacio ga u kamion, a drugi je pažljivo ostavio žute vrećice na vidljivu mjestu za sljedeći odvoz.
[caption id="attachment_15999" align="alignnone" width="1920"]
Foto: Neva Žganec/ Global
Iako su se odlukom o sortiranju otpada iz 2018. godine neke stvari promijenile na bolje, Zagreb je još daleko od dostizanja europskih standarda čistih gradova.
Prema stranici "Zelena akcija", Grad Zagreb je 2015. godine proglašen zadnjim od 28 glavnih gradova Europske unije u odvajanju i recikliranju otpada, zbog čega se pokrenula kampanja pod nazivom "Zagreb - europska prijestolnica smeća".
Problemi sežu od manjka spremnika po kućanstvima do prljavih glavnih ulica i trgova, a u konačnici se razvrstavalo samo jedan posto otpada. Pitam se, je li time narušen imidž cijele Hrvatske?
Međimurska županija provodi akciju "čistih gradova" već gotovo 14 godina. Osim glavnog središta Čakovca, grada koji već više od desetljeća radi na unapređenju svog društva i okoliša, vrlo je dobar primjer mali grad Prelog. PRE-KOM, gradsko komunalno poduzeće u Prelogu, brine se o skupljanju sortirana otpada.
Grad Zagreb je 2015. godine bio zadnji među 28 glavnih gradova Europske unije u odvajanju i recikliranju otpada, zbog čega se pokrenula kampanja pod nazivom ‘Zagreb - europska prijestolnica smeća‘
Kako navodi asistentica u Zelenoj akciji: "Prelog je pravi primjer. Sadašnji direktor PRE-KOM-a nije bio u nikakvoj političkoj stranci ili slično, nego je jednostavno htio napraviti promjenu u društvu. U konačnici, rezultati govore sami za sebe.
Spremnici u kućanstvima
PRE-KOM-ova misija "Ne dvoji nego smeće odvoji" rezultirala je pozitivnim promjenama. S 39 posto reciklirana otpada u 2017. godini, u 2019. godini broj se popeo na 64 posto. O odvajanju otpada više se ne razmišlja, ono je postalo dio svakodnevne rutine. Također, u svakom je kućanstvu više spremnika za odvajanje poput plastike, tetrapaka, papira i biootpada, za razliku od svega dva izbora koje nudi Zagreb, papir i biootpad.
[caption id="attachment_16002" align="alignnone" width="1920"]
Foto: Neva Žganec/ Global
Postoje i određene sankcije za pogrešno razvrstavanje otpada. Korisnici se povremeno upozoravaju putem žutih i/ili crvenih kartona, odnosno ugovornih kazni prema Uredbi o komunalnom otpadu. Međutim, ovakav slučaj sankcioniranja pogrešno sortiranog otpada u Zagrebu, a da nije vezan uz "loš smrad susjedova smeća", nije evidentirala niti potvrdila zagrebačka Čistoća. S obzirom na to da iz Čistoće više puta nisam dobila nikakve odgovore, odlučila sam odgovore potražiti u Zelenoj akciji.
Misija grada Preloga ‘Ne dvoji nego smeće odvoji‘ rezultirala je pozitivnim promjenama. S 39 posto reciklirana otpada u 2017. godini, u 2019. godini broj se popeo na 64 posto
"Naš Zeleni telefon brine se o prijavljivanju problema i smetnji, ali nije mi neobično da niste primili njihov odgovor. To se događa često", ležerno odgovara Ana-Marija Mileusnić.
Vidljiva razlika
No što se događa sa svih tim sortiranim otpadom na kraju dana? Na odlagalištima otpada u okolici Čakovca jasno je vidljiva razlika između sortiranoga plastičnoga, papirnatoga, staklenoga i građevinskog otpada. Iako je riječ o smetlištu, velike kocke plastike i papira uredno su poredane i čekaju na svoju daljnju obradu.
Što se tiče Zagreba, tu je uvijek Zeleni telefon koji je svima otvoren za pitanja ili pritužbe. Važno je napomenuti da je Zagreb tek na deset posto odvojena otpada. Tužno je da je našem glavnom gradu trebalo više od 12 godina da shvati nešto što se drugima činilo normalno i prirodno – sortirati svoj otpad i brinuti se o boljem sutra.
