StoryEditor

REPORTAŽA IZ NIZOZEMSKE Ekipa Televizije Student sudjelovala na radionici fact checkinga u Utrechtu

Cilj FactCheck-a je podići svijest o važnosti izvještavanja koje je temeljeno na činjenicama i potaknuti studente novinarstva na kritičko razmišljanje

Autor:
Ela Hamzić
11/06/2024 u 11:17 h
<p>Ekipa Televizije Student</p>
Ekipa Televizije StudentTELEVIZIJA STUDENT

Zbunjeno hodamo gradom i tražimo hostel. Svjetlost dopire sa svih strana jer nijedna zgrada ni kuća nije previsoka, a skoro svaka građevina je od crvene cigle. To gradu pruža topli i veseli ugođaj. Gradski puteljci su od kamena, ali oni nisu samo za pješake, već i za mnoštvo biciklista. Zvonjava biciklističkih zvonca i pokoji ljutiti uzvik osvijeste nas da više nismo na poznatom tlu.

Ususret izbora za Europski parlament ekipa Televizije Student uputila se u Nizozemski grad Utrecht. Cilj našeg putovanja je otkriti kako provjeravati istinitost tvrdnji koje govore političari. To se zove fact-checking. Radionicu EUfactcheck, koja trajala od 13. do 17. svibnja organizira Sveučilište primijenjenih znanosti, Hogeschool u Utrechtu.

Ovaj projekt počeo je još 2019. godine kada su bili prošli europski izbori. Tada su na projektu sudjelovali samo profesori, a sada su o fact-checku učili studente. Cilj FactCheck-a je podići svijest o važnosti izvještavanja koje je temeljeno na činjenicama i potaknuti studente novinarstva na kritičko razmišljanje. FactCheck članci koje studenti naprave bit će objavljeni prije 9. lipnja na FactCheck stranici stranici, ali usprkos tome, voditeljica Carien Touwen tvrdi da je najteži problem u fact-checkingu doći do publike.

image

Voditeljica radionice Carien Touwen tvrdi da je najteži problem u fact-checkingu doći do publike

NINA ČEPO

"Platforma je tu da novinari, mladi studenti novinarstva, imaju službenu objavu. Dakle, to je nešto što možete staviti u svoj životopis. Za neke će to biti prva publikacija na koju se mogu pozvati. Na profesionalnom području, naša se web stranica smatra vrlo pouzdanom. Možemo provjeriti činjenice koliko god želimo, ali ako to nitko ne čita, nema smisla", rekla je Touwen.

Ponešto o Utrechtu

Na Hogeschool, Sveučilište primijenjenih znanosti, svaki dan ide i student novinarstva Ramses Kalse, koji živi u Utrechtu.

"Utrecht je veoma ugodan, studentski grad za život. Amsterdam je na primjer kao otvoreni muzej. To je jako lijep grad, ali s druge strane, Utrecht je provincijalan i ugodan za život. Također, ovdje je većina populacije jako mlada. Većina ljudi je mlađa od 30 godina. Tu ima i puno studenata, ali nedovoljno studentskih stanova. Općenito nema dovoljno stanova u Nizozemskoj. To je stvarno problem. Ali, da, Utrecht definitivno možete opisati kao studentski grad", rekao je Ramses.

U Utrechtu živi oko 350.000 stanovnika od kojih su čak 70.000 studenti. Utrecht je uistinu mali studentski grad. Kud god krenete, oko sebe vidite samo mlade ljude. Najljepši način da obiđete Utrecht je da sjednete u kajak i veslate. Uz Amsterdam i Veneciju, Utrecht ima najljepše gradske kanale. Voda je mutna i hladna. Uz rubove kanala rastu žuti irisi, a na livadama se ljudi sunčaju. Oni hrabri čak se i kupaju.

image

Kanal u Utrechtu

NINA ČEPO

Zloglasna kiša o kojoj vas svi upozoravaju kad putujete u Nizozemsku pala je samo dva puta u naših sedam dana boravka tamo. Čak je i dobro da je pala kiša, jer ako ste alergični na pelud ili bilo što što ima veze s proljećem, Utrecht će vas iznenaditi. Svaka travnata površina izgleda kao livada - pola metra visoka trava s tratinčicama, makovima i svime zbog čega svrbe oči, a nos se stisne. A kad padne kiša, lakše se diše, ali vam treba kišobran, kabanica i cipele koje neće promočiti.

image

Nizozemska je zemlja poznata po tulipanima

NINA ČEPO

Utrecht je površinom nešto manji od 100 kilometara kvadratnih, a to ga čini oko šest puta manjim od Zagreba. Ipak, puno je bolje prometno povezan. Glavnim kolodvorom u Utrechtu dnevno prođe oko 900 vlakova. Vlakovi s perona polaze skoro svakih petnaestak minuta i točni su u minutu. Ali vlak vam ne treba da dođete do sveučilišta.

Put do fakulteta

Sveučilišni kampus je od centra grada udaljen oko 20 minuta vožnje busom. Za razliku od zagrebačkih plavih buseva, u Utrechtu su busevi žuti. Kontrolu nismo vidjeli, ali su svi putnici osim nas bili savjesni. Oni su na ulazu i izlazu iz busa skenirali putničke karte. Nismo se ni mi uvijek švercali. Ponekad smo skenirali debitne kartice. Nakon vožnje na bankovnoj aplikaciji na mobitelu dođe cifra koju ste platili. Vožnja je oko dva eura.

Ako ste pak stanovnik Utrechta, vjerojatno ni ne koristite bus, već bicikl. Na trgovima, ogradama, uličnim lampama, svugdje možete vidjeti bicikle. Utrecht je grad koji ima najveći parking za bicikle. Tamo može stati čak 12500 bicikala! To nije ni čudo kad čak 82 posto lokalnog stanovništva vozi bicikle. Biciklističke staze odvojene su od kolnika i nogostupa, ali kao pješak sigurno imate veću šansu da vas trkne bicikl nego auto.

image

Najbolji način za upoznazi Utrecht je na dva kotača

NINA ČEPO

Prvi dan radionice su se studenti s različitih europskih sveučilišta okupili u velikoj dvorani zgrade Fakulteta novinarstva. Zgrada ima sedam katova koji su povezani stepenicama koje nalikuju onima u Hogwartsu – povezuju katove na cik-cak način, a pokretne stepenice spajaju samo parne katove tako da ste u svakom slučaju osuđeni na hodanje.

Tamo smo bili podijeljeni u grupe od četiri do pet studenata, a u svakoj grupi bio je jedan profesor ili profesorica koji su pomagali studentima u fact-checkingu. Svaki tim odabrao je jednu izjavu kojoj će provjeriti istinitost.

Na FactCheck radionici sudjeluje i Ramses. Budući da su izbori za Europski parlament glavna tema ove radionice, Ramses tvrdi da je o njima informiran više od prosječnog građanina, ali samo zato što ciljano istražuje o toj temi.

"Prema mom iskustvu, kada uključite nacionalnu TV, barem u nizozemskim ili nacionalnim medijima, vidjet ćete nešto o nacionalnoj politici češće nego nešto što se odlučuje u Europskom parlamentu. Iako je Europski parlament puno važniji za svakoga tko živi u bilo kojoj zemlji Europske unije, te teme uvijek budu u pozadini", rekao je Ramses.

Na kakve probleme se nailazilo

U timu koji vodi profesorica Alice Düwel je Ramses, ali i studentica novinarstva iz Njemačke, Lena Kümmel. Lena već ima iskustva s fact-checkingom te je već prvi dan otkrila da je tvrdnja koju istražuju neistinita.

"Izjava danskog političara Andersa Vistisena govori o migraciji u Njemačkoj. On tvrdi da u Njemačkoj zločine uglavnom čine ljudi s migrantskom pozadinom, a za to smo već saznali da nije istina. Sada moramo istražiti cijeli kontekst jer u izjavi ima mnogo brojeva koje su ponekad istiniti, a ponekad ne", rekla je Lena.

Točni brojevi u krivom kontekstu su čista manipulacija. To zna i profesorica Düwel koja je na ovaj problem već nailazila kod desničarskih političara. Međutim, istina teže dolazi do ljudi.

"Mislim da je fact-checking važan za obrazovanje i medijsku pismenost. Mislim da fact-check članke ne čitaju oni ljudi koji bi to trebali čitati, ali važno je pokazati političarima da ih nadziremo", rekla je profesorica Düwel.

image

Ovaj projekt počeo je još 2019. godine kada su bili prošli europski izbori. Tada su na projektu sudjelovali samo profesori, a sada su o fact-checku učili studente

NINA ČEPO

Nizozemci su vrlo organizirani i svaki dan su s radionicom krenuli na vrijeme. Mi smo kasnili svaki dan. Iako je sveučilište kao švicarski sat, ipak nije sve tako bajno. Tamo nema menze! Ne možete provući svoju x-icu i najesti se kao čovjek za jedan euro. Po kampusu je raspoređeno mnogo kioska, prikolica i restorančića raznih svjetskih kuhinja u kojima su najjeftiniji obroci oko osam eura. Ne zna zapadna Europa što je grah za pedeset centi.

Ali to nije sve. Cijelu ekipu koja je došla na FactCheck radionicu zadesila je viroza. Sa svakog sveučilišta je barem jedan student imao želučane i crijevne tegobe par dana. Tako smo pet dana radili u krnjim timovima i nadali se da će našim kolegama biti bolje čim prije da nam dođu pomoći završiti članke na kojima smo radili.

"Nizozemci za doručak, ručak i večeru jedu sendviče. U pauzi na radionici sam kupio sendvič od tune. Kad sam došao u hostel naglo mi je postalo jako loše. Mislio sam da je tuna kriva za to, ali doktorica je rekla da nije to, nego vjerojatno viroza. To se i potvrdilo kad je još dvoje mojih kolega krenulo povraćati", rekao je student Matija Matković.

Zadnji dan smo se najeli kao Nizozemci

Put u Utrecht završili smo kao pravi Nizozemci. Kao nagradu za kraj radionice dobili smo palačinke! Tradicionalne nizozemske palačinke nisu nalik onome što mi smatramo palačinkom. To skromno jelo nekad se radilo kao skalamerija – od onog što si imao. U neke palačinke čak ne idu ni jaja, a kad nestane jednog brašna, stavi se neko drugo. Nizozemske palačinke su velike kao cijeli tanjur i tanke su. Nadjevi su uglavnom slani i peku se s palačinkom.

Kad se ispeku, više izgledaju kao neka jadna pizza s tankim tijestom, bez korice i s nekoliko tankih šnita šunke, ananasa ili pak samo s topljenim sirom. Ali, ne sudite knjigu po koricama! Te palačinke ne morate rolati, ali ih možete preliti javorovim sirupom i uživati u slatko slanoj kombinaciji. Stvarno su fantastične. Ipak ne idemo doma praznog trbuha!

Vezani članci
22. listopad 2024 10:44