Je li vam se ikada dogodilo da na ispitu dobijete pitanje čijeg se odgovora ne možete sjetiti, ali znate na kojoj se stranici skripte nalazi i kojom je bojom podcrtan? Ovo je situacija s kojom bi se svaki student mogao poistovjetiti tijekom studiranja, a najviše tijekom ispitnih rokova - neovisno je li organizirani tip ili kampanjac. Jasno je da se svatko priprema za učenje velike količine gradiva drukčije, međutim kada su u pitanju metode pamćenja ističu se one koje su se pokazale kao generalno najučinkovitije za sve.
Metoda tri boje
Najčešće su to dobro poznate mnemotehnike koje pomažu u povezivanju slika i riječi da bi lakše zapamtili neku informaciju. Vrste mnemotehnika, ali i druge metode učenja i pamćenja već dugi niz godina na svom YouTube kanalu objašnjava magistra primarnog obrazovanja Marija Vlahović.
Kao jednu od najkorisnijih mnemotehnika Vlahović navodi "Metodu tri boje". Ova metoda nalaže da bi tijekom prvog čitanja literature žutim markerom trebali označiti ono dijelove teksta koji nam se čine najvažnijim, u drugom čitanju željenom bojom bi trebali označiti ključne pojmove, a u trećem čitanju kemijskom podcrtati one riječi ili rečenice koje nikako ne možemo zapamtiti , objasnila je Marija u jednom od svojih videa.
Metoda staklenke
Kako je ponavljanje majka znanja, druga metoda koju Vlahović navodi odnosi se na blic ponavljanje. Za provesti ''Metodu staklenke'' potrebne su staklenka, kartice i naravno - literatura. Ova se metoda koristi kada je gradivo naučeno i potrebno je samo još finalno ponavljanje.
List papira se izreže na nekoliko kartica te se napišu ona pitanja koja se odnose na naučeno gradivo . Same kartice mogu se urediti markerom i bojama po želji. Nakon toga, potrebno je presaviti kartice i staviti ih u staklenku koja će stajati na vidljivom mjestu. Svaki put kada se prođe pokraj staklenke može se izvući jedno pitanje i odgovoriti.
Palača pamćenja
Metoda pamćenja koja se često spominje je i ''Palača pamćenja'', a njom su se služili stari Grci i Rimljani, piše Adiva . Funkcionira po principu zamišljanja nekog nama dobro poznatog mjesta, poput kuće ili stana u kojem živimo. Svaka prostorija trebala bi služiti kao određeno mjesto na kojem će se pohraniti neku informaciju. Tako, svaki put kada se treba prisjetiti određene informacije, "posjetit" će se lokaciju na kojoj je pohranjena.
