Put do sportskog uspjeha nikad nije bio lak, a danas je još teži s obzirom na to da je svijet profesionalnog sporta sve brži i kompetentniji, ističe sportska psihologinja Ana Čerenšek. Upravo se zato mnogi sportaši uz dosadašnji rad sa svima poznatim trenerima i stručnjacima odlučuju i za rad s mentalnim trenerom. Ipak mentalni trening, iako sve češći, mnogima je i dalje nepoznanica. Dok svi znaju što je posao kondicijskog trenera ili izbornika, malo tko zna čemu služi mentalni trener i što mu je zadaća.
Od nepoznanice do standarda
"Biti mentalni trener ili trenerica znači biti psiholog ili psihologinja koji pomaže vrhunskim sportašima i sportašicama ostvariti puni potencijal", objašnjava Čerenšek i dodaje da je mentalni trening na hrvatskom tržištu prisutan od 2008. godine kada je bio nepoznanica i novost među sportašima.
S druge strane, danas je to već standard u svijetu profesionalnog sporta. Da je stvarno tako, potvrđuje i hrvatska atletičarka Sara Kolak koja je upoznata s konceptom mentalnog treninga.
Foto: IGOR KRALJ/PIXSELL
"Tijekom karijere probala sam raditi sa sportskim psiholozima. Glavni je razlog za to bila znatiželja. Htjela sam dobiti neke nove ideje", govori Kolak, osvajačica zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. godine.
Ipak, Čerenšek ističe da je mnogo razloga zašto se profesionalni sportaši odlučuju za mentalni trening, a kao glavni ističe želju za napretkom.
"Biti profesionalac u sportu znači da ste već izvrsni tako da nalaženje prostora za napredak zahtijeva stručno vodstvo mentalnog trenera", pojašnjava mentalna trenerica Čerenšek.
Mnogo razloga, jedan cilj
Zahtijeva li svaki profesionalni sportaš zaista i stručno vodstvo mentalnog trenera teško je odrediti, o čemu svjedoči i Kolak koja ipak trenutno svoju mentalnu pripremu odrađuje bez stručnog vodstva psihologa.
"I prije i poslije suradnje sa psiholozima uvijek sam mentalnu pripremu više-manje radila sama, na neki svoj način, onako kako sam otkrila da meni najviše odgovara. Od pripreme za natjecanje, ali i za trening", pojašnjava Kolak.
[caption id="attachment_34527" align="alignnone" width="1703"]
Foto; DAVORIN VISNJIC/PIXSELL
Dodaje da se nekad čak znalo dogoditi da je radila neke stvari za koje nije niti znala da joj pomažu nego su jednostavno došle automatski, a na kraju se ispostavilo da je to na neki način bila njezina mentalna priprema. Sve to radi s ciljem da bude što spremnija prije nego što sa zaletišta baci koplje, bilo to na treningu ili na Olimpijskim igrama.
Da je dobra mentalna priprema potrebna i za trening govori i Čerenšek koja ističe da mentalni treneri ne bi smjeli biti usredotočeni na sportske rezultate.
"Fokus je na unaprjeđenju performansa i tome da nam klijenti i klijentice budu sretni. Ako su sportaši i sportašice pravi, rezultat će to pratiti i u to ne sumnjamo, No usmjeravati se na rezultat ili ga pozicionirati kao cilj suradnje bilo bi pogrešno jer rezultat, u konačnici, nije potpuno pod našom kontrolom", zaključuje mentalna trenerica.
Ozljeda kao okidač
S njom se slaže i Kolak koja smatra da psihološka priprema nije samo iskušavanje rezultata, nego i pitanje usredotočenja na treningu.
"Ako nisi fokusiran na treningu, teško ćeš biti fokusiran na natjecanju", objašnjava atletičarka i dodaje da je za nju najteže vratiti fokus nakon ozljede.
Mentalni treneri ne bi smjeli biti usredotočeni na sportske rezultate.
Čerenšek govori da je upravo trenutak ozljede okidač nakon kojeg se sportaši odluče potražiti stručnu pomoć mentalnog trenera.
Sportaši tada žele svoje razdoblje oporavka iskoristiti na najbolji mogući način i vratiti se na teren još bolji, tvrdi Čerenšek i zaključuje da iako su razlozi za angažman mentalnog trenera različiti i variraju ovisno o pojedincu, cilj je uvijek isti - biti mentalno spremniji za igru.
