Koliko ste puta čuli da se student zaposlio, neko vrijeme uživao u prvom zarađenom novcu i onda se šokirao kada je roditeljima došla obavijest da su državi dužni nekoliko tisuća kuna? Nažalost, takve situacije nisu rijetke jer je rad preko Student servisa ograničen određenim pragovima i porezima na koje mnogi zaborave, a svaki student i roditelj bi ih trebao biti svjestan i prije traženja posla.
Koliko ‘smijem‘ zaraditi?
Većina studenata, prije nego što počne zarađivati, prijavljena je na poreznoj kartici jednog od roditelja i tamo navedena kao uzdržavani član. Na temelju toga roditelj svake godine plaća manje poreza, odnosno ima nešto višu plaću. Dva su važna praga zarade preko studentskog ugovora koje treba imati na umu.
Prvi prag iznosi 15.000 kuna, a njegovim prelaskom student prestaje biti porezna olakšica roditeljima. Taj prag, međutim, mnoge iznenadi. Često se student zaposli i sasvim slučajno zaradi više od 15.000 kuna u godini dana te mu roditelji moraju platiti povrat poreza koji zna iznositi po nekoliko tisuća kuna.
"Kada sam se zaposlio nakon završetka srednje škole bio sam upoznat sa svim pravilima te sam prestao raditi čim sam se približio 15.000. No kao nagradu od grada za odličan uspjeh u srednjoj školi dobio sam 1000 kuna zbog kojih sam prešao prag", kaže student Marin Miučin i dodaje da su njegovi roditelji nakon toga morali platiti prilično velik iznos.
Iz Porezne uprave također navode da studenti za rad preko studentskog ugovora imaju pravo na neoporezive primitke u ukupnom iznosu od 63.000 kuna na godinu. Prelaskom tog praga student je obvezan plaćati porez na razliku iznad 63.000 kuna. Jasno je da prag od 63.000 kuna malo koji student prijeđe, ali pravilo koje se tiče prvog praga praktički kažnjava roditelje studenata koji žele raditi, steći radno iskustvo i postati, barem dijelom, financijski samostalniji.
Prag koji obeshrabruje
"Što se tiče praga od 15.000 kuna, još kao zamjenik predsjednika sam tu temu otvorio na sjednici Hrvatskog studentskog zbora te je dogovoreno da je to jedna od točaka s kojom će se ići na sastanak u Ministarstvo", navodi predsjednik Ivan Pavao Boras koji je istaknuo da studentski zbor svakako ima utjecaj u oblikovanju zakona vezanih za studentske poslove.
Boras dodaje da bi za svog mandata htio prvi prag povezati s minimalnom plaćom, no da za sada sve ovisi o susretljivosti Ministarstva.
Mnogi studenti rade ljetne sezone od kraja ispitnih rokova do 1. listopada. Budući da su sezonske mjesečne plaće uglavnom više od 5000 kuna, očekivano je da će prijeći prag. S druge strane, studenti koji rade poslove na dio radnog vremena tijekom godine, također vrlo lako prelaze tu nisko postavljenu granicu. Ako student radi 20 sati na tjedan na minimalnoj satnici, koja od 1. siječnja 2022. iznositi nešto više od 29 kuna, dolazi se do zaključka da će limit prijeći za nešto više od šest mjeseci.
‘Kada sam shvatila da bih uz plaću od prosinca debelo prešla 15.000 kuna, posudila sam studentski ugovor od prijatelja‘, priznala je studentica
Dio studenata, da bi izbjegli prelazak praga, snalazi se na razne načine. Neki od tih uključuju i pronalazak poslova s isplatom "na ruke" ili radom preko tuđeg ugovora.
"Zaposlila sam se u kolovozu ove godine i u studenom zamalo prešla prag. Kada sam shvatila da bih uz plaću od prosinca debelo prešla 15.000 kuna, ‘posudila‘ sam studentski ugovor od prijatelja", priznaje anonimna studentica koja kaže da nikako nije htjela prestati s radom jer je riječ o poslu u struci, a da joj se odjava s porezne olakšice roditelja u tom trenutku činila kompliciranom.
Rad preko tuđeg ugovora zakonski je zabranjen. Studentu koji "iznajmi" svoj ugovor može se izreći zaštitna mjera zabrane korištenja studentskog ugovora do jedne godine, kao i novčana kazna u iznosu vrijednosti obavljenoga posla do 50.000 kuna.
Oblici dopuštenih prihoda
U dopuštenih 15.000 kuna ubrajaju se prihodi na žiroračun od zarade putem studentskog ugovora, stipendije iz privatnih izvora te kamate na štednju. Prihodi koji ne ulaze u isti prag su stipendije iz javnih izvora poput državnih stipendija, stipendija gradova i iz fondova Europske unije. U to ulaze i obiteljske mirovine u slučaju smrti roditelja i novac koji studentu netko uplati na račun, javljaju iz Porezne uprave.
