Uoči izbora za rektora Sveučilišta u Zagrebu, u 2022. godini, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, tada jedan od četiriju kandidata, dao je intervju za Global u kojem je iznio svoja viđenja o stanju Sveučilišta, najvećim izazovima s kojima se akademska zajednica suočava te što planira učiniti kako bi vratili povjerenje studenata i javnosti u rad primarne hrvatske akademske institucije.
Lakušić je u razgovoru naglasio da je jedna od ključnih prepreka napretku Sveučilišta nedostatak povjerenja među studentima i društvom u cjelini te da je upravo obnova tog povjerenja temelj njegove vizije vodstva. Prema njegovim riječima, studenti ne smiju biti tek statistika, oni su “središte i glavna okosnica” funkcioniranja sveučilišnog sustava.
Povjerenje i transparentnost kao temelj reforme
Prema Lakušiću, jedan od razloga slabljenja povjerenja leži u slaboj komunikaciji između rektorata i studenata, ali i javnosti općenito. On smatra da transparentnost i aktivna dvosmjerna komunikacija nisu samo poželjne, već nužne za uspješno funkcioniranje sveučilišta.
Novim pristupom, tada nam je rekao, planira otvoriti kanale dijaloga kako bi studenti imali jasniji uvid u odluke i procese koji ih se najviše tiču. To uključuje i ideju o uspostavi Studentskog savjeta rektora, tijela koje bi omogućilo da studenti ne budu samo informirani o odlukama uprave, nego i da aktivno sudjeluju u njihovom oblikovanju. Takav model participacije za Lakušića je način da se studentski glas dodatno osnaži i sustavno uvažava pri donošenju važnih odluka.
Osim povjerenja, Lakušić je u intervjuu istaknuo da Sveučilište treba sustavno raditi na unapređenju kvalitete nastave i procesa upravljanja. Naveo je da je potrebno prethodno razviti sustav upravljanja kvalitetom koji će omogućiti razumijevanje kako Sveučilište posluje te kako se mogu kontinuirano mjeriti i poboljšavati rezultati.
Uz to, tada je naglasio da mu plan za mandat uključuje digitalizaciju administrativnih procesa kako bi se smanjila birokracija, ubrzalo donošenje odluka te povećala efikasnost rada svih sastavnica sveučilišta. Time bi se stvorio moderniji i transparentniji akademski sustav koji bolje odgovara potrebama studenata i nastavnika.
Suradnja i pozicija sveučilišta u društvu
Lakušić je tom prilikom naglasio i važnost boljeg odnosa Sveučilišta sa sveučilišnim sastavnicama, medijima i javnim institucijama. Prema njegovim tadašnjim riječima, mediji nisu uzrok problema, već način na koji se percepcija institucije prenosi javnosti.
Istaknuo je i da je upravo nezadovoljavajuća komunikacija Sveučilišta s medijima i društvom doprinijela padu povjerenja koje treba vratiti kroz jasnu, otvorenu i pravednu komunikaciju.
"Mediji sigurno nisu poljuljali Sveučilište u Zagrebu. Mediji su izvještavali uvijek profesionalno. Ako je Sveučilište u Zagrebu kroz medije dobilo poljuljani imidž, to nije zbog medija. To je možda kroz medije, ali nikako zbog njih. Za to je upravo krivo samo Sveučilište u Zagrebu. Loša komunikacija zaposlenika Sveučilišta s medijima i neodmjerenost u izjavama vodeći računa o vlastitim interesima ispred interesa studenata, drugih profesora i sveučilišta u cjelini je odgovornost upravo nas samih. To je odgovornost Sveučilišta. Naravno i u tom dijelu nije uspostavljen sustav upravljanja kvalitetom jer da jest siguran sam da ovoga pitanja ne bi bilo. U tom smjeru Sveučilište u Zagrebu aktivno će surađivati s medijima, osluškujući povratne informacije javnog mijenja. Ono što će biti srž djelovanja mene i mog tima je transparentnost, otvorena i jasna komunikacija, pravednost i dostojanstvo jer jedino na tim temeljima možemo očekivati pozitivne pomake", rekao je Lakušić u borbi za svoj prvi mandat na čelu Sveučilišta u Zagrebu.
Također je ukazao na to da Sveučilište u Zagrebu treba jače pozicionirati svoju ulogu ne samo u sustavu visokog obrazovanja, već i u širem društvenom kontekstu kroz inovacije, međunarodnu suradnju i povećanu vidljivost u znanstvenim i obrazovnim krugovima.
