Studenti su jedna od najsnalažljivijih grupa ljudi koja će se potruditi maksimalno si olakšati učenje i polaganje ispita i kolokvija. Dok jedni biraju učenje iz skripti, drugi se bacaju na čitanje obvezne literature. Svakako je učiti iz skripte brže i jednostavnije, no nalazi li se sve u skripti i kako znati je li ona dovoljna za prolaz?
"Kod pripremanja ispita i kolokvija koristim kombinaciju skripte i knjige, ovisno o tome koliko je kolegij zahtjevan. Smatram da je knjiga puno korisnija jer nam daje puno više informacija i detaljno razrađuje određenu temu, ali zahtjeva i puno više utrošenog vremena", govori studentica Angelina Božanović.
Kampanjci i štreberi
Učenje iz izvorne literature je najsigurniji način, no postoje i oni kojima je skripta sasvim dovoljna za pripremiti gradivo, ali s naglaskom da ta skripta mora biti kvalitetna i pouzdana.
"Pokušavam se jednako koristiti i knjigama i skriptama, ali skripte su dostupnije i brže ih je nabaviti. Njihova točnost je ponekad upitna, pa učim iz skripti koje su provjerene i odobrene od starijih studenata", ističe studentica Vanja Pavlov.
Iako nam se nekad čini da imamo dovoljno vremena za učiti i dobro pripremiti kolokvij ili ispit, često se dogodi da baš i nije tako. U tom manjku vremena, skripta se čini najboljim izborom. Knjige same po sebi sadrže puno detalja i studenti često ne znaju odvojiti bitno od nebitnog pa učenje iz knjiga može biti dosadno i suhoparno što studente odvlači od učenja.
"Kod učenja više koristim skripte, jer su puno korisnije i obuhvaćaju samo ono najvažnije. Knjige na fakultetu imaju više od 1000 stranica pa onda nemam motivaciju tu knjigu ni otvoriti", govori studentica zdravstvenog fakulteta Lea Sarić.
Učiti s razumijevanjem
Ponekad se studenti oslanjaju na to da, ako se skripta prenosi s generacije na generaciju, jednostavno mora biti točna, iako znaju bi bilo puno korisnije da sami iščitavaju literaturu i prave vlastite bilješke. Tako ne bi došlo do nerazumijevanja i krivih tumačenja tuđih natuknica.
"Kampanjac sam i kad je neki kolokvij tek zadnje dane krenem učiti. Kako nemam onda previše vremena, učim iz skripta koje je već neko podijelio među nama. Postanem euforičan i svaki put kažem da ću učiti i dva tjedna prije, sam ću si raditi bilješke, ali jednostavno ne da mi se", rekao je student ekonomskog fakulteta Ante Buzov.
Čitanje ispitne literature zahtjeva mnogo vremena i rada, što znači da treba ranije krenuti s učenjem. Iako zvuči naporno i kao da je samo za one prave "štrebere", taj način učenja dovest će zasigurno do puno boljih rezultata.
"Učenje iz skripti se uglavnom svodi na učenje napamet i bez razumijevanja jer izostaje širi kontekst dostupan u obaveznoj literaturi koja se u skripti sažima. Dakle, skripte mogu poslužiti kao podsjetnik, ali ne bi trebale biti jedino sredstvo učenja i pripremanja ispita", istaknuo je Hrvoje Jakopović, profesor na Fakultetu političkih znanosti.
Knjiga, skripta ili kombinacija?
U potrazi za odgovorom iz čega studenti najčešće uče za ispit ili kolokvij, postavljena je anketa na Facebook stranici Studentskog doma Stjepan Radić koja okuplja veliki broj studenata u Zagrebu. Među ponuđenim odgovorima našli su se: skripta, knjiga (preporučena literatura) ili kombinacija.
Glasalo je 672 studenta, od toga 371 student (55,2 posto) je glasao za kombinaciju knjige i skripte, a 263 (39,1 posto) ih se izjasnilo da koriste samo skripte za učenje. Samo 38 (5,7 posto) studenata glasalo je za korištenje preporučene literature.
