LITERATURA VS. SKRIPTA Za uspjeh na ispitima i kolokvijima ključno je kombiniranje

Kada dođe vrijeme kolokvija ili ispitnih rokova, studenti često znaju vagati hoće li učiti iz skripte ili iz obavezne literature, posebice ako učenje kreće u zadnji tren. Obavezna literatura često je duga i na stranim jezicima, stoga si studenti na razne načine pokušavaju olakšati učenje. Ipak skripte su nerijetko nepotpune i netočne je upitno jesu li one dovoljne za prolaznu ocjenu. "Kada se spremam za ispit najčešće kombiniram literaturu i skripte. Ovisno o količini gradiva i zahtjevnosti kolegija", rekla je studentica Ana Nikolić.

Profesori se protive skriptama

Učenje iz stručne literature je svakako najpouzdaniji način za pripremanje ispita, no nekima je ipak bitnija brzina učenja od točnosti informacija. Upravo zato većina studenata poseže najprije za skriptama. "Iz skripte učim jer mislim da su preglednije i sažetije od stručne literature, ali može se reći i zbog nedostatka vremena jer sve radim u zadnji trenutak", objasnila je Kristina Krakić, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Stručna literatura je opširna i sadrži velik broj informacija. Dio studenata ne zna samostalno izdvojiti ono bitno iz nje te na kraju ‘izvuku‘ potpuno krivo i nebitno gradivo stoga skripte mogu pružiti uštedu na vremenu.

‘Na mom fakultetu profesori ne savjetuju studente iz čega da uče, već na predavanjima skreću pozornost na bitne stvari‘, kaže student Fakulteta strojarstva i brodogradnje

"Ovisi o predmetu, pokušam učiti iz stručne literature, ali ona često bude zastarjela ili nepotpuna pa se odlučim za skriptu", naveo je student Vilim Ilić. Većina profesora se pak protivi skriptama. Smatraju da studenti trebaju učiti isključivo iz provjerene literature koju su im oni naveli. "Niti jedan profesor na mom fakultetu ne preporučuje učenje iz skripti, svi savjetuju stručnu literaturu", rekla je studentica Ekonomskog fakulteta, Stela Mujčić Kozarić.

Kombinacija je ključ uspjeha

Naravno da ima profesora koji su izuzetci pa svojim studentima preporučuju učenje iz skripti koje su napravile prošlogodišnje generacije. U tom slučaju im je bitno jedino to da su te skripte točne i pouzdane. "Profesorica iz kolegija Uvod na ekologiju i kulturnu antropologiju preporučuje učenje iz skripte. Prijašnjim generacijama je dala da slože skriptu koju je ona naknadno provjerila i odobrila te nam sada ta skripta služi za praćenje predavanja i učenja za ispit", istaknula je Kristina. Ipak, skripte mogu navesti na "štrebanje", odnosno na to da se isključivo uči napamet, bez pokušaja razumijevanja gradiva, no neki profesori studentima pokušavaju pomoći na drukčiji način.

Većina profesora se pak protivi skriptama. Smatraju da studenti trebaju učiti isključivo iz provjerene literature koju su im oni naveli

"Na mom fakultetu profesori ne savjetuju studente iz čega da uče, već na predavanjima skreću pozornost na bitne stvari te se studenti sami spremaju za kolokvije ili ispite iz literature koju oni smatraju da je dobra", kazao je Dario Dragičević, student Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Studenti ističu da su najuspješniji onda kada kombiniraju učenje iz skripti i stručne literature. Uz sve to im pomaže slušanje predavanja jer im tada većina profesora napominje ono što je najvažnije i što će se pojaviti na ispitu.