Odmor od iscrpljujućeg dana nekada se tražio u udobnom naslonjaču i stranicama dobrog štiva. Dok su prije tajne Harryja Pottera, Shakespeareova poezija i misteriji Agathe Christie zaokupljali pažnju mladih, danas je ona uvelike raspoređena po društvenim mrežama, kratkim videozapisima i tzv. memeovima. I doista, današnji mladi za sebe će najčešće reći kako baš i ne čitaju.
Promjene u čitalačkim navikama
Zaokretom u poimanju i čitanju knjiga bavilo se i najnovije istraživanje koje je provela tvrtka "Karika koja nedostaje", a čiji su rezultati predstavljeni 23. travnja na svečanom otvorenju Noći knjige u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od tisuću ispitanika u razdoblju od 1. do 20. ožujka ove godine.
Rezultati su pokazali da je svaki peti građanin kupio barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca, što znači kako se i šestu godinu zaredom nastavlja stagnacija u kupovini knjiga. Knjigu češće od ostalih kupuju osobe u dobi od 26 do 35 godina (55 posto), visokoobrazovane osobe (51 posto) i osobe s primanjima kućanstva iznad 2800 eura (48 posto). Kupovina na internetu ista je u zadnje četiri godine (20 posto), a nju u najvećoj mjeri preferiraju najmlađi i oni u dobi od 46 do 55 godina.
Usto, i dalje svaki peti građanin Hrvatske smatra da je internet najbolji i najučinkovitiji način kupovine knjiga. Među najmlađima i visokoobrazovanima više je onih koji knjige ne kupuju jer ih posuđuju u knjižnici, a postoji i trend rasta čitanja sadržaja na internetu (2023. – 63 posto; 2025. – 75 posto). Što se tiče žanrova, u najvećoj se mjeri čita se i kupuje beletristika. Od preostalih vrsta knjiga najviše se kupuju dječje i stručne knjige, zatim publicistika te priručnici.
Rezultati istraživanja otkrili su, među ostalim, i kako elektronička izdanja knjiga češće čitaju osobe u dobi od 16 do 25 godina, a može se reći i da je ove godine prvi put podjednak broj onih koji smatraju da konzumacija sadržaja na internetu i ostalim medijima ne oduzima vrijeme za čitanje knjiga (34 posto) i onih koji dijele suprotno mišljenje (32 posto). Blogovi i grupe na društvenim mrežama koji su posvećeni knjizi također postaju sve interesantniji, a najviše ih prate osobe u dobi od 16 do 45 godina.
"Opća je kritika da su mladi više na digitalnim medijima. To je jedan trend, ali trendovi dođu i prođu. Mladi ljudi kada dobiju knjigu na dar, daruju knjige, knjiga im postane izvor druženja i prijateljstva", u nedavnom razgovoru za HRT istaknuo je Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik.
Državni tajnik pri Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl nedavno je pak istaknuo da se način konzumacije sadržaja mijenja te da čitanje mladima treba približiti putem medija koji su njima zanimljivi. Također je dodao da mladi danas zapravo više čitaju, i to na pametnim telefonima.
‘Što manje, to bolje‘
Studentica Učiteljskog fakulteta, Gabriela Blažević, podijelila je za Global svoje viđenje modernih navika čitanja. Velika je zaljubljenica u knjige još od svoje desete godine, kaže, a dosad je pročitala njih više od 200.
"Zaista smatram da mladi danas ne čitaju dovoljno. Dio krivnje za to nalazim u školama, budući da se ondje najčešće potiče čitanje starijih djela, koja nerijetko sežu čak i do 14. stoljeća. Ta djela pisana su drukčijim jezikom, što također odbija ljude. Takve knjige nemaju ni dovoljno elemenata akcije u sebi, odnosno ne onakve akcije kakva je danas popularna i kakvu mladi vole čitati. No, mislim da i mlade jednostavno općenito ne privlači čitanje onoliko koliko bi trebalo, s obzirom na to da njime stječu nova iskustva te razvijaju maštu i kreativnost", smatra Blažević i dodaje kako preferira klasičnu knjigu, dok istodobno primjećuje da mladi sve više posežu za njihovim digitalnim inačicama.
"Volim skupljati knjige i držati ih na polici, to mi predstavlja neku vrstu nagrade. Ipak, voljela bih nabaviti čitač e-knjiga poput onog marke Kindle jer bi mi to znatno olakšalo čitanje, a najviše volim čitati žanrove poput romantike i fantazije s povijesnim elementima", nadovezuje se Blažević.
Studentica ističe i kako misli da se danas knjige kupuju više nego ranije.
"U prošlosti su se knjige manje kupovale negoli danas. Također, s obzirom na to da mobiteli nisu oduvijek postojali, najčešće su se čitale novine, no i to je bilo ograničeno samo na bogate i obrazovane osobe. Danas je čitanje dostupno svima, no imam osjećaj kako se većina vodi uzrečicom ‘Što manje, to bolje‘, odnosno da izbjegavaju knjige kada god je to moguće", zaključuje Blažević.
