Foto: Pixabay

Svakodnevno čujemo ili koristimo pojmove poput samopouzdanja, samopoštovanja ili samoefikasnosti. Svi se oni tiču slike vlastite vrijednosti koja proizlazi iz diskrepancije između naše percepcije nas samih i slike o tome kakvi bismo trebali biti.

Prof. psih. Ivana Mrgan

Tu priču često dodatno kompliciraju vanjska očekivanja, tj. očekivanja socijalne okoline. Što su razlike veće, raste rizik od negativne samoevaluacije. Treba imati na umu kako se svatko od nas se u nekom trenutku života suočio sa sumnjom u svoje sposobnosti ili smo u specifičnim okolnostima imali osjećaj da nismo dorasli nekom izazovu.

To još ne znači da nam je narušeno samopouzdanje.
Osobe s narušenom slikom o vlastitoj vrijednosti često se okrivljavaju za ono što vide kao svoje propuste dok istodobno ne uviđaju vrline jer se to ne uklapa u trenutačnu percepciju sebe.

Izbjegavaju izazovne zadatke na poslu ili na studiju kao i uključivanje u nove aktivnosti kako bi izbjegli potencijalni neuspjeh ili razočaranje. S vremenom sve češće izbjegavaju različite situacije i, posljedično, potvrđuju svoju već narušenu sliku sebe.

Da bismo stekli pravi uvid u svoje vrline, učinili sliku o sebi što realističnijom i ojačali samopouzdanje preporučljivo je osvijestiti u kojim okolnostima posebno dolazi do izražaja ta narušena slika te birati adaptivnije odgovore na napade unutarnjeg kritičara.

Evo nekih od ideja koje mogu biti korisne u procesu:

  • uočite u kojim okolnostima nemate teškoća sa slikom o sebi – koja su to iskustva, znanja i ideje o sebi tada aktivne i mogu li vam pomoći da se uspješnije nosite u vama izazovnim okolnostima,
  • svakodnevno osvještavajte male uspjehe i svoje vrline, vještine i znanja. Neka vam to služi kao podsjetnik u razdobljima kada vam je teško. Dodatno, razvijete mentalnu naviku zauzimanja pozitivne perspektive,
  • osvijestite tipične misli u izazovnim okolnostima i malo ih preispitajte – jesu li baš uvijek istinite, jeste li možda pretjerano samokritični, ispitajte kako vas drugi vide. Dodatno, prihvatite ih kao trenutačnu evaluaciju, a ne ultimativnu istinu,
  • uključite se u neku novu aktivnost ili se okupirajte nekim novim hobijem. Vrlo jednostavna intervencija može biti uključivanje u neku fizičku aktivnost ili sport. Navedeno omogućava da razvijate određenu konkretnu vještinu i pratite svoj napredak.

Rad na unapređenju samopouzdanja ne znači da ćete ignorirati svoje propuste ili nedostatke, nego upravo suprotno: uravnotežena slika o sebi dat će vam odlučnost i snagu da se upustite u daljnji rad na sebi te da živite zdravo i ispunjeno.

RUBRIKA U SURADNJI S:

prof. psih. Ivana Mrgan,
kognitivno-bihevioralna terapeutkinja

Centar za osobni razvoj Apsiha

E-mail: ivana@apsiha.hr