Prof. psih. Ivana Mrgan
O mentalnom se zdravlju malo govori, a često se zna još manje. Tema je obavijena velom tajne i, još češće, prati je stigmatizacija. Navedeno je, nažalost, najbolja podloga za nerazumijevanje, nesnošljivost te razvoj predrasuda i diskriminacije.
Zbog svega toga osobe potraže pomoć tek u kasnim fazama, kad intenzitet teškoća već ozbiljno nagriza kvalitetu života, što liječenje i oporavak čini duljim i mukotrpnijim. Ako uzmemo u obzir da jedna od četiri osobe iskusi neku od psihičkih teškoća tijekom života, a nešto više od trećine osoba s nekom od psihičkih bolesti potraži pomoć stručnjaka, perspektiva može djelovati prilično mračno.
Istraživanje provedeno u Hrvatskoj 2005. upućivalo je na široko prihvaćen negativan stereotip o osobama s psihičkim teškoćama te na izbjegavanje kontakta s navedenim osobama. Istodobno pola ispitanih nije imalo pouzdane informacije o uzrocima, prevenciji i liječenju psihičkih bolesti. Psihičke teškoće se pripisuju osobnoj slabosti ili situaciji, ne uzimajući u obzir kako se radi o spletu različitih bioloških, psiholoških i socijalnih utjecaja.
Kako bi se konstruktivnije angažirali na toj temi preporučljivo je koristiti pouzdane izvore informacija te stereotipe testirati u osobnom iskustvu, a ne pasivno prihvaćati predrasude. S obzirom na navedeno predlažemo sljedeće pristupe sa svrhom:
1. očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja
- razvijati raznolike i fleksibilne mehanizme u nošenju sa stresom,
- biti otvoren u tome te koristiti socijalnu podršku u trenucima izazova i kriza,
- nastojati si redovito priuštiti ugodne aktivnosti i njegovati hobije i interese,
- postavljati i revidirati realistične osobne ciljeve te slaviti i male pomake i
- paziti na tjelesno zdravlje i potrebe, tj. slušati vlastito tijelo.
2. osvještavanja, prevencije i podrške drugima
- aktivno slušati, dijeliti svoje iskustvo i davati do znanja da ste spremni pomoći,
- pri tome izbjegavati umanjivanje značenja osobnog iskustva ili doživljaja te nuditi rješenja,
- nikako ne pokušavati na silu jačati osobu, požurivati popravak ili uspoređivati iskustva,
- uključiti se u rad organizacija koje se bave tom temom i
- pratiti i dijeliti vijesti, obavijesti o događanjima, članke ili druge izvore o temi.
Dodatno, potrebno je imati na umu kako se psihičko zdravlje tiče cjelokupnog stanja psihičke dobrobiti, a ne samo izostanka psihičkih tegoba. Navedeno uključuje zadovoljstvo slikom o sebi, kvalitetom odnosa s drugima te sposobnost suočavanja s teškoćama.
Ako iskusite teškoće u nekom od navedenih područja, preporučljivo i konstruktivno je potražiti stručnu pomoć.
Izvor: Jokić-Begić, N., Kamenov, Ž., Lauri-Korajlija, A. (2005). Kvalitativno i kvantitativno istraživanje sadržaja stigme prema psihičkim bolesnicima. Socijalna psihijatrija, 33(1), 10-19.
RUBRIKA U SURADNJI S:
prof. psih. Ivana Mrgan, kognitivno-bihevioralna terapeutkinja
Centar za osobni razvoj Apsiha
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
