Interes zapadnih država za Afganistanom nestao je s odlaskom posljednjeg aviona sa zapadnim državljanima iz Kabula, a medijima sa Zapada talibanska vlast neće biti zanimljiva sve dok iz Afganistana ne dolaze vijesti o provođenju šerijatskog zakona, javnim smaknućima, maltretiranju žena ili provođenju terorističkih napada, riječi su novinara Krešimira Žabeca. "Utrošene su stotine milijardi dolara na misiju koja je od samog početka loše isplanirana, pa je tako i završila", dodao je novinar Žabec, koji je poslovno posjetio Afganistan. Zato Sjedinjene Američke Države, članice Europske unije i NATO žele zaboraviti svoj debakl Afganistanu.
Kontrola informacija
Izvanredan profesor na Fakultetu političkih znanosti i bivši časnik Robert Mikac mišljenja je da medije zanima samo ono što je udarna vijest. Zajedno s ostalim ljudima, novinari se okreću informacijama koje su im bliže i time više u fokusu. Talibani su u svojoj prvoj vladavini Afganistanom zatvorili zemlju i kontrolirali za koje informacije im odgovara da kolaju izvan granica, a koje ne, rekao je Mikac te dodao da je danas teško zaključivati što se događa u Afganistanu, jer sada ponovno zatvaraju zemlju i vrlo malo informacija dolazi iz zemlje. Novinar Žabec smatra da svijetu koji je daleko od Afganistana odgovara što talibani zatvaraju zemlju. Zajednički im je cilj da nitko ne pita što se u toj zemlji događa, a talibani tako odriješenih ruku mogu provoditi svoju zacrtanu politiku. "Na Zapadu se tako političari ne moraju baviti zemljom koju ionako ne razumiju", rekao je novinar Žabec koji je poslovno posjetio Afganistan.
Otkad su stupili na vlast u kolovozu, talibani su djevojčicama zabranili školovanje dalje od šestog razreda osnovne škole. Prvi dan nastave na vratima škola čekali su ih naoružani čuvari koji su im spriječili ulaz, iako su vlasti nekoliko dana ranije obećale da mogu nastaviti svoje obrazovanje. Uveli su stroga pravila o pojavljivanju žena u javnosti te im početkom svibnja nametnuli raspored dana kojima smiju izlaziti u javnost. Tada su ženama zabranili i dulje izbivanje bez muške pratnje, a krajem istog mjeseca voditeljice televizijskih informativnih emisija počele su prekrivati svoja lica. Vladavina talibana koja je završila 2001. godine razlikovala se po tome što nisu nadzirali cijeli teritorij Afganistana kao danas. Prošlogodišnja obećanja da će dati veća prava ženama, djevojčicama i drugim etničkim skupinama pokazuju se ispraznima i polako vraćaju ista pravila kojima su nekada vladali zemljom.
Međunarodna zajednica umorila se od Afganistana
U proteklih 20 godina do razvoja infrastrukture nije došlo jer je 99 posto svih ulaganja međunarodne zajednice bilo u svrhu vojnih operacija, kazao je Mikac. Dodatno, prema njegovom mišljenju, međunarodna zajednica umorila se od Afganistana. "Nema dovoljno snage i odlučnosti za nešto dodatno napraviti u Afganistanu jer nakon povlačenja sredinom 2021. godine, međunarodna zajednica jedino što nastoji učiniti je dostaviti određenu količinu hrane, no to je pravi izazov, koji se uz sukob u Ukrajini, osjeti u cijelom svijetu", naveo je Mikac.
Afganistan je 12 i pol puta veći od Hrvatske, a najvećem broju stanovništva trenutno prijeti opasnost od gladi i pothranjenosti. Prosječni prihodi građana glavnog grada Kabula trenutno su trećina nekadašnjih. Mnogi roditelji ispisuju djecu iz škola i nalaze im posao da bi im pomogli u preživljavanju, prenosi portal BBC. Problem se javlja i zbog toga što se u Afganistanu, osim što se zemlja tijekom stoljeća nalazila na udaru vojnih sila i političkih interesa raznih svjetskih moćnika, unutarnja dinamika vrti oko četiri većinske skupine koje sebe ne smatraju prvenstveno Afganistancima, već pripadnicima svog etničkog korpusa, klana i plemena kazao je Mikac. "Oni su Paštuni, Uzbeci, Hazari i Tadžici, pa tek nakon toga možda Afganistanci", naveo je i objasnio da zbog toga Afganistan kao zemlja nikada nije uspio.
Ilegalni uzgoj opijumskog maka
Trenutačno niti jedna zemlja u okruženju nije zadovoljna što se u Afganistanu uzgaja velika količina opijumskog maka i iz njega proizvode narkotici. Lokalni farmeri uzgajaju opijumski mak ne bi li preživjeli, koji se potom u stotinama malih laboratorija prerađuje u heroin, te proizvod u konačnici najvećim dijelom završi na europskim ulicama. Susjedne države i međunarodna zajednica bore se protiv toga, no prave zamjene koja bi u toj klimi uspijevala nema. Alternativne kulture koje bi tamo rasle ne uspijevaju u dovoljnoj mjeri i nema mogućnosti otkupa, skladištenja ili transporta izvan zemlje.
Novinar Žabec smatra da svijetu koji je daleko od Afganistana odgovara što talibani zatvaraju zemlju. Zajednički im je cilj da nitko ne pita što se u toj zemlji događa
"Na taj način stvara se čitav lanac ljudi koji ovise o ilegalnom uzgoju opijumskog maka", kazao je Mikac. Postoji jedan interesantan razvoj događaja vezan uz uzgoj opijumskog maka. Za vrijeme prve vladavine talibani su 2001. godine u potpunosti zaustavili sav uzgoj opijumskog maka u sklopu tajnog dogovora sa SAD-om oko mogućnosti ograničenog priznanja njih kao vlasti u zemlji. Jasno, to je bilo prije terorističkog napada na SAD 11. rujna 2001. godine, nakon tog događaja sve se promijenilo. U današnjim okolnostima kada su svjesni da drugih prihoda ili nemaju ili su vrlo ograničeni, nije izgledno da će pokušati iskorijeniti ili smanjiti proizvodnju te kulture, dodao je.
Financiranje talibana je ograničeno
Načini na koje se talibani mogu financirati su ograničeni, ali resursi postoje, rekao je Mikac. Osim što se bore za odmrzavanje imovine koju je međunarodna zajednica oduzela kada su osvojili zemlju, talibani su najavili suradnju s aviokompanijom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Civilni zračni promet do sada su provodile dvije afganistanske aviokompanije i jedna iz Irana.
"Afganistan je planinama omeđena zemlja u koju se osim zrakoplovom, vrlo teško dolazi", rekao je Mikac i dodao da trenutno u Afganistanu nema dovoljno educiranih ljudi koji mogu biti kontrolori leta ili obavljati druge poslove na samom aerodromu.
Mikac je naveo da bi Kina i ostale zemlje iste regije mogle biti zainteresirane za iskapanje minerala kojima je Afganistan bogat, a talibani bi mogli otvoriti transportni koridor kao i prvi put kada su vladali državom. Otvaranjem prohodnog prolaza mogli bi naplaćivati carine i cestarine.
"Tržištu Središnje Azije proizvodi poput svile i sličnih jeftinih tvorevina iz Pakistana zanimljivi su za preprodaju", rekao je.
