StoryEditor

GODINU DANA RATA Kraj sukoba nije blizu, vodi se borba za Bahmut, a EU sprema nove sankcije

Deseti paket sankcija trebao je biti usvojen do obljetnice

24/02/2023 u 12:21 h
14844
Freepik

Prije točno godinu dana stanovnike Ukrajine probudile su zvučne uzbune za opasnost, ruska vojska započela je napad na zemlju kopnenim, morskim i zračnim putem iz smjera sjevera, istoka i juga. Istodobno, ruski predsjednik Vladimir Putin u  obraćanju je najavio početak "specijalne vojne operacije" s ciljem "demilitarizacije" Ukrajine, "denacifikacije" i zaustavljanja širenja NATO-a i zapadnog utjecaja.

Krenulo je još 2014.

Nakon godinu dana rata i pokolja, kraj sukoba nije vjerojatan, nekoliko puta su se održali mirovni pregovori, no bez uspjeha. Do sada je, prema američkim i europskim procjenama, poginulo ili ranjeno gotovo 200.000 ruskih i gotovo 100.000 ukrajinskih vojnika. Ubijeno je više od 8000 i ranjeno više od 13.000 civila, objavio je OHCHR.

Iako je potpuna invazija započela prošle godine, sukobi u Ukrajini odvijaju se od 2014. i aneksije poluotoka Krima. Ključna područja sukoba bile su regije Donjeck i Luhansk, proruski orijentirane regije koje je Putin priznao kao neovisne republike par dana prije početka invazije. U rujnu prošle godine u tim regijama i u regijama Herson i Zaporižje održali su se referendumi i pripojeni su Rusiji, što Ujedinjeni narodi i Ukrajina ne priznaju.

Poginulo je ili ranjeno gotovo 200.000 ruskih vojnika i gotovo 100.000 ukrajinskih vojnika. Ubijeno je više od 8.000 i ranjeno više od 13.000 civila

Na početku invazije ruska vojska je bila usmjerena na osvajanje Kijeva gdje su stigli do predgrađa, ali nisu uspjeli osvojiti ukrajinski glavni grad. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tada je u video obraćanju istaknuo da ostaje u Ukrajini i da treba pomoć i oružje. Ruske snage povukle su se iz Kijeva krajem ožujka, a njihovo povlačenje otkrilo je ratne zločine nad civilima u Buči i drugim gradovima oko Kijeva.

Najznačajnija bitka vodila se oko Mariupolja. Gotovo tri mjeseca grad je odolijevao ruskim napadima, civili su stradali u napadima na dječju bolnicu i rodilište te kazalište. Uz napade, nastupila je humanitarna kriza zbog nedostatka hrane i vode, koridori za pomoć bili su prekinuti i otvarali su se nakon ukrajinskih i ruskih pregovora. Nakon što je većina grada bila pogođena, vojnici i građani povukli su se u čeličanu Azovstalj. Mariupolj je pao nakon predaje vojnika bojne Azov u svibnju.

Ključne borbe

Bitke su se vodile i vode se oko drugih ukrajinskih gradova. Herson se pod okupacijom našao na početku invazije, a iz Moskve su sredinom ožujka kazali da je cijela regija pod njihovom vlašću. Ukrajinska protuofenziva započela je krajem srpnja. Iako je Rusija održala referendum o pripojenju, ukrajinska vojska je do kraja rujna zauzela većinu teritorija, kazao je Zelenski. Ruske snage povukle su se iz Hersona u studenom.

Na udaru invazije među prvima se našao Harkiv, grad u blizini granice s Rusijom. Ukrajina je protuofenzivu povela u rujnu, oslobodila dio teritorija te otkrila masovne grobnice i mjesta zločina u gradu Izjumu i okolici. Borbe se još vode oko Bahmuta gdje se uz rusku vojsku bore i pripadnici grupe Wagner. Zbog teških sukoba i krize, broj stanovnika Bahmuta pao je s 70.000 na 2000.

Bitka oko Mariupolja trajala je gotovo tri mjeseca, vojnici i građani skrivali su se u čeličani Azovstalj

Čelnici Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država i većine zapadnih zemalja na početku su osudili invaziju, ponudili svoju pomoć i uveli sankcije protiv Rusije i Putinovog režima, ali i protiv Bjelorusije otkud je također krenuo napad na Ukrajinu. Susjedne zemlje i druge europske zemlje otvorile su svoje granice za prihvat izbjeglica. Ukrajina je nedugo potom podnijela zahtjev za članstvom u EU, čiji je kandidat postala u lipnju prošle godine. Zbog ratne situacije u blizini, Finska i Švedska su pak podnijele zahtjev za članstvom u NATO-u.

Uz teren, rat se preselio i na online front preko kibernetičkih napada i lažnih vijesti. Zapadni i ruski mediji međusobno su se optužili za cenzuru i ograničili pristup publikama.

Sankcije za Putinov režim

Većina sankcija usmjerena je na slabljenje ruske ekonomije i oligarha povezanih s Putinom. Mnoge zapadne kompanije prekinule su svoje poslovanje u Rusiji.

Uvedene su sankcije s ciljem slabljenja ruske ekonomije, u tijeku su rasprave za deseti paket sankcija u EU

Najznačajnije sankcije, o kojima se vodilo najviše pregovora, vezane su za plin. Iako je EU uvela brojne sankcije, nije ograničila uvoz plina jer se većinski oslanja upravo na ruski plin. Plinovod Sjeverni tok 1 prenosio je ruski plin u Njemačku do rujna prošle godine kada je Rusija odlučila prekinuti opskrbu, dok plinovod Sjeverni tok 2 nije ni pokrenut jer je Njemačka zaustavila njegov razvoj zbog invazije. U rujnu su se dogodile i eksplozije na plinovodima za što je Rusija optužila SAD, a SAD odbacio optužbe.

Što se tiče energetskih sankcija, SAD je zabranio uvoz nafte, plina i ugljena iz Rusije, dok je EU zabranila uvoz, kupnju ili prijenos sirove nafte i rafiniranih naftnih proizvoda. Trenutno su u tijeku rasprave oko desetog paketa sankcija koje su trebale biti uvedene do prve godišnjice rata.

Rat u Ukrajini utjecao je na sve, svjetski politički poredak se mijenja, a konačno stanje ovisi o ishodu rata u Ukrajini.

Ratni zločin nad novinarima

Ukupno je akreditirano 12.000 ukrajinskih i stranih novinara koji su prošle godine izvještavali o tijeku borbi i životu u Ukrajini, objavili su Reporteri bez granica (RSF). Pod čestim napadima, novinari su riskirali živote da bi mogli prenijeti nove informacije o stanju u zemlji.

U ratu su stradale dvije novinarke i šest novinara koje su ubile ruske snage, što je RSF zabilježio kao ratni zločin. Prvi novinar ubijen u ratu bio je ukrajinski snimatelj Evgeny Sakun, a prvi strani novinar bio je američki redatelj dokumentarnih filmova Brent Renaud. Ranjeno je 19 novinara, pri čemu četiri teško. 

Stradala je i ukrajinska medijska infrastruktura, napadnuto je 16 televizijskih tornjeva, gađane su antene i druge vrste opreme. U okupiranim regijama, Rusija je preuzela kontrolu nad medijima i internetom.

Zatvoreno je 217 ukrajinskih medijskih kuća zbog financijskih gubitaka, manjka osoblja i drugih problema. 

Vezani članci
20. ožujak 2023 21:25