NOVI ČILEANSKI PREDSJEDNIK Borić zagovara prava LGBTQ zajednice, podržava istospolne brakove i pravo na pobačaj

Početkom ožujka vlast u Čileu preuzeo je 30-godišnji Gabriel Borić, ljevičarski političar hrvatskih korijena, najavivši novo razdoblje za zemlju. Time je Čile dobio najmlađeg predsjednika u povijesti, ali i najliberalnijeg u posljednjih 50 godina. Lidija Kos-Stanišić, profesorica na Fakultetu političkih znanosti, opisuje ga kao pripadnika milenijalske ljevice, odnosno "novog latinoameričkog rozog vala, koji se razlikuje od prethodnog rozog vala Chaveza, Ortege, Moralesa i Corree". Borić je praunuk iseljenika s Ugljana koji su u Čile stigli 1897. godine. Kao ministricu obrane imenovao je Mayu Fernandez Allende, unuku Salvadora Allende, posljednjeg ljevičarskog predsjednika prije Borića. Na preuzimanju vlasti pojavio se bez kravate, što je činio i kroz kampanju simbolički predstavljajući novo razdoblje politike – manje formalno i bliže ljudima.

Neostvarive reforme?

Svoj politički put započeo je kao vođa studentskih prosvjeda 2011., a kroz kampanju je obećavao veća prava LGBTQ zajednice, univerzalno zdravstveno osiguranje, podržao je istospolne brakove i pravo na pobačaj. Uz to, obećao je povećanje minimalnih plaća, kao i smanjenje radnog tjedna s 45 na 40 sati. "Mi smo generacija koja se pojavila u javnom životu zahtijevajući da se poštuju naša prava i da nas se ne tretira kao robu ili posao. Znamo da i dalje postoji pravda za bogate i pravda za siromašne i više nećemo dopustiti da siromašni i dalje plaćaju cijenu čileanske nejednakosti", rekao je Borić u svom pobjedničkom govoru.

Posljednji čileanski ljevičar bio je Salvador Allende, izabran 1970., no Pinochetovim vojnim udarom tri godine kasnije država je promijenila smjer i postala diktatorska s protržišnom politikom

S druge strane, Kos-Stanišić smatra da reforme koje novi predsjednik Čile zagovara nisu u potpunosti ostvarive. "Borićeva koalicija u zakonodavnom domu ima svega 37 od 155 glasova, što nije dovoljno za izglasavanje navedenih reformi te će vjerojatno i za znatno umjerenije prijedloge trebati potrošiti puno vremena i energije za postizanje dogovora. Ne zaboravimo i da zasjeda Ustavotvorna skupština koja treba dati prijedlog novog Ustava koji pak treba biti prihvaćen na plebiscitu", kaže uz napomenu da su za sve to potrebna i znatna sredstva.

Novo razdoblje za regiju

Čile je zemlja s najvišim stupnjem nejednakosti zemalja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, gdje jedan posto stanovništva kontrolira oko 25 posto bogatstva zemlje, pa se kao najvažnija stavka nametnuo plan za povećanje poreza za velike kompanije i zelena ekonomija. Borić se strogo protivio i novom rudarskom projektu Dominga u vrijednosti od 2,5 milijardi dolara. Novom predsjedniku Čilea telefonski je čestitao i hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Ured predsjednika prenosi da su razgovarali o ulozi hrvatske zajednice u društvenom i političkom životu Čilea te je Milanović prihvatio Borićev poziv u Čile.

Borićeva pobjeda bi mogla biti bitna i za ljevičarske kandidate u Kolumbiji i Brazilu, koji će sljedeće godine održati predsjedničke izbore

Posljednji čileanski ljevičar bio je Salvador Allende, izabran 1970. godine. No Pinochetovim vojnim udarom tri godine kasnije država je promijenila smjer i postala diktatorska s protržišnom politikom. Situacija se u usporedbi s ostalim južnoameričkim zemljama činila dobrom do krvavih prosvjeda 2019. godine. Oni su u konačnici doveli do referenduma o promjeni Ustava iz doba diktature. Krajnja posljedica je i izbor Borića. Ljevičari su u posljednje dvije godine izabrani u susjednoj Boliviji i Peruu, a centar-ljevica je na vlasti u Argentini. Ova pobjeda bi mogla biti bitna i za ljevičarske kandidate u Kolumbiji i Brazilu, koji će sljedeće godine održati predsjedničke izbore. "Borić može inspirirati mlade diljem Latinske Amerike da ako u velikom broju izađu na izbore postoji mogućnost da u njihovim državama postane predsjednik čupavi tridesetogodišnjak s tetovažama koji zagovara promjene", govori Kos-Stanišić.