Nepotrebni prijatelji na društvenim mrežama
Jimmy Kimmel u svojem je talk showu 2010. godine tako predstavio National Unfriend Day. S idejom promoviranja uklanjanja nepotrebnih Facebook prijatelja, svojevrsni praznik od tada se održava 17. studenoga svake godine, prenosi National Today. Pokušavajući podsjetiti društvo na važnost pozitivnog okruženja i na pravo značenje prijateljstva, Kimmel je nastojao potaknuti i ohrabriti sve korisnike Facebooka, ali i ostalih društvenih mreža, da pažljivo prouče objave i listu online prijatelja, a zatim i uklone one osobe koje u stvarnosti ne smatraju pravim prijateljima. https://youtu.be/sc5bbz5SB7M S Kimmelovom idejom slaže se i profesorica psihologije, Tea Košić, koja kaže da "reduciranje podražaja koji su nebitni na svakodnevnoj razini, može smanjiti rastresenost i preopterećenost radne memorije". "Udaljimo li se od osoba koje na nas djeluju toksično, lakše ćemo usmjeriti pozornost na korisne informacije, zanimljive i produktivne osobe, i samim time pomoći očuvati naše mentalno zdravlje", navodi Košić.Kako odlučiti koga ‘ukloniti‘?
Obilježavanje tog dana stoga može biti savršena prilika za "raščišćavanje" društvenih mreža i uklanjanje svi onih osoba koje korisniku ne donose ništa dobro. Ako sami korisnici ne naprave određeni filter osoba koje ih inspiriraju i motiviraju, virtualne mreže to neće učiniti umjesto njih, zbog toga što "mreže pamte naše klikove, ali ne i motiv zašto smo nešto kliknuli", naglašava Košić.Micanje ‘nepotrebnih‘ ljudi u potpunosti može biti jedan oblik eskapizma, upozorava KošićPrije nego korisnik odluči ili ne odluči ukloniti određenu količinu (ne)prijatelja, Kimmel je preporučio postaviti nekoliko pitanja - Koliko prijatelja trenutačno imate? Održavate li kontakt sa svima njima? Trebate li doista ostati u kontaktu s njima? Jesu li vam oni zaista prijatelji? Ključan pojam navedenih pitanja upravo je riječ prijatelj koja "sama po sebi ima izrazito pozitivnu konotaciju, koja nam sugerira ugodnost, toplinu, poznatost, povjerljivost i socijalnu podršku", ističe psihologinja, i dodaje da je osobe na društvenim mrežama pogrešno nazivati prijateljima jer "ljudi s kojima smo povezani na društvenim mrežama su zapravo u vrlo maloj mjeri ono što podrazumijeva pravi kvalitetan prijateljski odnos".
Negativne strane uklanjanja (ne)prijatelja
Uklanjanje osoba iz stvarnog, pa tako i virtualnog okruženja, često može izazvati negativne reakcije i emocije. "Micanje ‘nepotrebnih‘ ljudi u potpunosti može biti jedan oblik eskapizma, koji se objašnjava kao bijeg od svega što za nas nije pozitivno, pa nas samim time može ograničiti da učimo kako se nositi s ljudima koji na nas djeluju loše", tvrdi Košić i naglašava važnost mentalnog jačanja, izgradnje tolerancije i prihvaćanja različitosti.u porastu su phishing napadi, incidenti koju uključuju curenje podataka te ransomware napadiDa bi se zaista obilježio taj dan, svi bi se trebali "preispitati za što točno koristimo društvene mreže, gdje nam one i na koji način zapravo pomažu u kvaliteti, a ne u kvantiteti druženja, sklapanja i održavanja istinskih bliskih odnosa", poručuje Košić. Govoreći o važnosti kvalitete naspram kvantitete, na listi Facebook prijatelja se u konačnici mogu pronaći i brojni potpuni stranci koji imaju vrlo lagan pristup objavama i privatnim podacima. U ovo digitalno doba stoga je neophodno voditi brigu o zaštiti vlastitih identiteta, na što sve 30. studenog podsjeća Nacionalni dan računalne sigurnosti.
Edukacijom protiv opasnosti
U okolnostima suvremenog društva, vrlo je važno biti informiran i svjestan važnosti računalne sigurnosti zato što ona utječe na gotovo sve online aktivnosti. Korištenjem samih računala, digitalnih platformi i sadržaja koje oni nude, korisnici su istovremeno izloženi brojnim opasnostima. "U posljednje vrijeme bilježimo sve veći porast incidenata vezanih uz krađu identiteta te korištenje socijalnog inženjeringa. U 2020. u porastu su bili phishing napadi, incidenti koju uključuju curenje podataka te ransomware napadi", navodi Svan Hlača, stručnjak Nacionalnog centra CERT.BITNO je osvijestiti ljude da oni igraju najveću ulogu pri zaštiti računala i sebe samih"Napadači sve manje pribjegavaju složenim napadima te sve češće koriste nedovoljnu educiranost korisnika interneta da bi ostvarili korist", dodaje Hlača. Najveći problem računalne sigurnosti stoga je prvenstveno manjak educiranosti o temeljnim postupcima kojima se mogu zaštiti vlastiti uređaje i identitet. Uobičajene pogreške koje korisnici ponavljaju ili kojih nisu svjesni, a koje predstavljaju opasnost i za korisnika i za sve s kojim je komunicirao, povezane su s "nedovoljnom zaštitom korisničkih podataka, neadekvatnim pravilima dijeljenja sadržaja koje spremamo na cloud servisima i pretjeranim dijeljenjem svojih podataka te stvaranjem negativnog digitalnog traga", ističe Hlača.
Nesigurnost uvjetovana pandemijom
Posebno je nužno u vrijeme pandemije koronavirusa, koja je značajno utjecala na korištenje interneta, tehnologije i platformi, osvijestiti što više ljudi da oni sami igraju najveću ulogu, ne samo kod zaštite računala, već i zaštite njih samih. "Smirenost koja je potrebna da bi se razlučila lažna od stvarne poruke, danas svakome nedostaje što napadačima uvelike olakšava posao", pojašnjava Hlača uz primjer sumnjivih e-poruka koje se često shvaćaju ozbiljno zbog toga što stresne okolnosti onemogućavaju sagledavanje problema u cijelosti. Ipak, veći dio korisnika dobro se snalazi i prihvatio je kibernetičku sigurnost kao temelj korištenja interneta, zaključuje Hlača.Računalna sigurnost - kako se najbolje zaštiti?
Za ispravno obilježavanje dana računalne sigurnosti, stručnjaci CERT- a donose nekoliko ključnih savjeta: 1. Najbolja obrana protiv napada je upravo sam korisnik. 2. Kućna mreža je ulaz u sve korisničke uređaje te ju je važno zaštititi. 3. Što je lozinka složenija, teže ju je probiti. 4. Razmislite o korištenju sigurnosne fraze. 5. Redovito primjenjujte ažuriranja, sigurnosne nadogradnje i zakrpe. 6. Jasno odijelite poslovni od osobnog života i kod kuće.
