Na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, simbolično u pet do 12, u dvorani Hrvatskog novinarskog društva održano je predstavljanje rezultata prvog regionalnog istraživanja o seksualnom uznemiravanju žena u medijima.
Voditelji istraživanja, izv. prof. dr. sc. Dina Vozab i Emil Čančar, koristili su složenu metodu. Ona je uključivala desk istraživanje prijavljenih slučajeva od 2021. do 2024., anketu provedenu s više od 600 žena u medijima, kao i dubinske intervjue sa sedam novinarki i trima stručnjakinjama. Podaci su prikupljani od kolovoza do listopada 2025. godine, a analiza je obuhvatila različite oblike uznemiravanja, od fizičkih i seksualnih napada do prijetnji putem interneta. Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske, istaknula je važnost osiguravanja sigurnog radnog okoliša za žene te ukazala na dubinu i ozbiljnost problema.
Redakcije nisu spremne zaštititi svoje novinarke
Istraživanje pokazuje da je više od polovice ispitanih žena u medijima doživjelo neku vrstu seksualnog uznemiravanja, a većina tih slučajeva ostaje neprijavljena. Posebno su izložene žene koje rade u manjim sredinama, gdje su češći oblici takvog nasilja.
“U kategoriji neprijavljivanja postoje razni strahovi; jedan od uvida stručnjakinja je da su neke žene doživljeno nasilje prihvatile kao dio svog posla te da zašto bi se one zamarale s time, treba to ‘istrpiti‘, o tome se ne govori, to se događa i muškarcima. Dakle, dio ispitanica nije niti svjestan da se izvršava nasilje nad njima”, izjavio je Čančar.
Samo 44 posto ispitanica potvrdilo je da njihov medij ima interni dokument kojim se regulira postupanje u slučajevima napada, dok je 58 posto reklo da se ne poduzimaju stvarne mjere zaštite. Redakcije nisu odgovarale na upite istraživačkog tima, što dodatno ilustrira nedostatak volje za rješavanjem problema.
“Znali smo da će rezultati istraživanja biti loši, ali razina toga koliko su loši nas je zaista iznenadila", rekla je voditeljica projekta u Hrvatskoj Mila Moralić.
Dodala je da su otkrili puno veći problem kojim se nitko sustavno ne bavi. Redakcije nisu spremne provesti ni ono malo što imaju na papiru, smatra.
"Nisu spremne zaštititi žrtve vrlo konkretnih fizičkih napada", kazala je Moralić.
Diskriminirajući uvjeti rada
Istraživanje je otkrilo prisutnost rodne segregacije u dodjeli tema. Muškarcima se povjeravaju "teže” i "važnije” teme poput vanjske politike, dok žene često dobivaju "lakše" teme poput kulture. Diskriminacija vezana za majčinstvo je također izražena, s pretpostavkom da će žene češće tražiti odsustva zbog obiteljskih obveza, pokazali su rezultati.
U intervjuima i anketama su se pojavili primjeri koji ilustriraju da od žena u medijima postoji pritisak da sudjeluju u neformalnim odnosima, poput flertovanja ili "zezanja”, što se na neki način percipira kao uvjet za produženje radnog ugovora.
"Ništa od zezanja – nema produljenja ugovora", glasi jedna od izjava prikupljenih u istraživanju.
To pokazuje da su ove neslužbene norme duboko ukorijenjene. Takvo ponašanje često se koristi za kontrolu i ograničavanje profesionalne slobode žena, što dodatno otežava njihovu poziciju u radnom okruženju.
"Borba protiv nasilja ne počinje samo na ulici i instituciji. Počinje kod nas. Počinje u našoj redakciji, na našem radnom mjestu i u zajedničkoj profesionalnoj kulturi – kulturi koja neće tolerirati šale, relativizirati i normalizirati seksualno uznemiravanje i zlostavljanje žena kao nešto što je dio naše kulture“, naglasila je Sever.
Istraživanje je ukazalo na potrebu sustavnih mjera koje uključuju prepoznavanje i sankcioniranje svih oblika uznemiravanja, jačanje institucijskih mehanizama zaštite i razvoj mehanizama u redakcijama. Njegov cilj je osigurati sigurno i ravnopravno radno okruženje za žene koje rade u medijima, te otvoriti put za promjene koje će ukloniti šutnju i toleranciju prema nasilju.
