U ponedjeljak, 17. studenoga oko 23 sata izbio je požar u kultnoj zgradi Vjesnika u Zagrebu. Požar se širio vertikalno i još uvijek nije poznat njegov uzrok. Na terenu je u trenutku požara bilo 16 vozila i 44 vatrogasca JVP-a grada Zagreba te 4 vozila i 9 vatrogasaca iz DVD postrojbi. Požar još uvijek nije potpuno ugašen, a statičari su utvrdili da zgrada nije sigurna za ulazak. Srećom ozlijeđenih nema, a na snazi je privremena regulacija prometa na Slavonskoj aveniji.
Jedan od najmodernijih nebodera u Europi
Čuveni neboder u kojem su stvarani najvažniji novinarski tekstovi projektirao je arhitekt Antun Ulrich 1957. godine. Njegova izgradnja trajala je devet godina, a inspiriran je američkom poslovnom arhitekturom. Konstruiran je kao armiranobetonski skelet, što mu omogućava visinu veću od 10 katova i "open space" za novinske redakcije. Neboder je visok 67 metara, a prostire se na 16 katova.
Mnogi su ga zvali "Čokoladni toranj" zbog prepoznatljive fasade načinjene od reflektirajućeg stakla u smeđim i narančastim tonovima. S vremenom je staklo pucalo pa se mijenjalo panelima različitih boja, što je zgradi dalo prepoznatljiv mozaični izgled sve do požara.
Novinsko-izdavački i tiskarski kompleks
Neboder je ime dobio po zagrebačkom političkom dnevnom listu i izdavačkoj kući Vjesnik. Osim dnevnih novina Vjesnik, neboder je okupio i redakcije Večernjeg lista, Sportskih novosti i kultnih magazina, uključujući Start, Arenu, Danas, Globus i druge.
Imao je najsuvremeniju opremu tog vremena, uključujući pneumatsku poštu koja je prenosila dokumente po katovima. Na vrhu se nalazila šuma antena koja je spajala urednike s ostatkom svijeta.
Kucajuće srce novinarstva
Prvi broj Vjesnika izašao je 24. lipnja 1940. pod nazivom Politički vijesnik. Pokrenut je u ilegali, a godinu dana nakon toga preimenovan je u Vjesnik radnog naroda. Od 1945. počinje izlaziti kao dnevni list pod danas poznatim imenom Vjesnik.
Šezdesetih godina doživljava uspon i počinje njegovo zlatno doba. Vjesnikova kuća okreće se javnosti, koristi najsuvremeniju grafičku opremu i ima dobru organizaciju prodaje. Imao je gotovo 6000 zaposlenih, a 1985. tiskano je preko 267 milijuna novinskih izdanja.
16 katova praznog prostora
Nakon titule vodeće medijske kuće, Vjesnik početkom devedesetih gubi sjaj. Političke promjene devedesetih, ekonomska tranzicija i privatizacija dovele su do negativnih trendova. Sve je to dovelo do selidbi redakcija, preseljenja Večernjeg lista u Buzin i prestanka rada tiskarskih pogona.
Posljednji broj Vjesnika tiskan je 20. travnja 2012. godine. Tada je ostala još samo tiskara Vjesnik d.d. koja je koristila velik dio prostora, no i ona je prestala s radom 2022. godine.
Posljednjih godina ostao je prazan s tek pokojim korištenim uredom. Zadnja poveznica nebodera s novinarstvom bio je 15. kat, koji je koristila radiopostaja Laganini FM.
