StoryEditor

JOURLAB Predstavljena tri istraživanja prvog novinarskog istraživačkog laboratorija u regiji

Četverogodišnja istraživanja analiziraju probleme i daju konkretne savjete medijima

15/12/2023 u 09:00 h
18133
PETRA ORšULIć

Novinarski istraživački laboratorij, projekt nastao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, kombinira znanstveno istraživanje i praksu, a prvi je takav centar u regiji. Istraživački tim provodio je eksperimente četiri godine, a fokusirao se na percepciju vjerodostojnosti medija među mladima te kako ju povećati. Istraživački tim čine prof dr. sc. Tena Perišin, prof. dr. sc. Igor Kanižaj, prof. dr. sc. Andrija Henjak, doc. dr. sc. Petra Kovačević te asistenti Stela Lechpammer i Dejan Oblak i predavačica Nensi Blažević.  

"Projekt je nastao na inicijativu Tene Perišin jer je ona osoba koja osjeća nepravdu koja se događa u novinarstvu. Ima jaku volju i želju da unaprijedi novinarstvo i da približi to novinarstvo mladim ljudima. To je bila nit vodilja koja je pokrenula projekt", komentirao je Dejan Oblak, asistent i dio istraživačkog tima. Inače, riječ je o projektu Hrvatske zaklade za znanost.

Tradicionalni mediji vjerodostojniji, ali manje gledani

Projekt je započeo s anketom vjerodostojnosti medija među mladima. Rezultati su pokazali da mladi prate vijesti kroz društvene mreže, ali ne vjeruju svemu što pročitaju. Tradicionalni oblici poput televizije i radija mladima su vjerodostojniji nego li društvene mreže, no unatoč tome povjerenje u medije opada.

Ispitani mladi smatraju da su novinari dio političke elite, a izbjegavaju vijesti zato što naglašavaju napetosti i negativnosti ili su nezainteresirani za teme. Tvrde da ima previše sadržaja oko njih pa se ne mogu koncentrirati, no dali su konkretne savjete kako se to može promijeniti. Mladi želi čitati o temama koje ih se tiču i da im je to prikazano na interaktivan način bilo to kroz poistovjećivanje s likovima ili kroz dublje objašnjavanje.

image
PETRA ORšULIć

Drugo istraživanje baziralo se na analizi novinskog sadržaja. Provedena je anketa na reprezentativnom uzorku kako bi se saznalo što publika misli. Potom su rađeni polustrukturirani intervjui s novinarima i urednicima u tri različite redakcije. Hrvatska je na začelju Europske unije s vjerodostojnosti, a i novinari i urednici primjećuju pad povjerenja, no oni krive druge medije.

Novinari i urednici smatraju da su tradicionalni mediji dobri, no vjerodostojnost opada zbog portala i društvenih mreža koji su puni clickbait naslova. Javnost u velikoj mjeri primjećuje mamilice i 72,6 posto čitatelja osjeća se razočarano i nezadovoljno kada ih vide. Novinari se brane da stave clickbait u naslov i nadaju se nekom uspjehu.

Mladima smanjen raspon pažnje

Zadnje istraživanje provedeno je u osam fokus grupa u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu. Ovdje se ispitivalo kako mladi između 18 i 25 doživljavaju različite audio-vizualne novinarske oblike. Ovdje se pokazalo da su društvene mreže ipak glavni izvor informiranja. Primijetilo se da mladi imaju kratak raspon pažnje zbog TikToka i društvenih mreža. 

Mladi zamjeraju medijima zato što pišu previše negativnih vijesti te su pretrpani s previše informacija za koje ne mogu prepoznati koje su važne, provjerene i točne. Cinični su prema mamilicama i senzacionalizmu te smatraju da postoji pristranost u novinarskom izvještavanju. Mladi iskazuju nepovjerenje u novinare, ali i influencere te se osjećaju podcijenjeno i zanemareno.

image
PETRA ORšULIć

Kako bi se vjerodostojnost medija povisila, mladi imaju pet zahtjeva za hrvatske medije. Žele više konteksta, posebno pri objašnjavanju kompleksnih tema te zahtijevaju vizualno atraktivniju prezentaciju tema. Smatraju da mediji trebaju izvještavati o temama koje ih se tiču i uključiti vše ljudi s kojima se mogu povezati. Na posljetku, mladi žele više priča o rješenjima, napretku i budućnosti.

"Cilj je identificirati što mediji u Hrvatskoj ne rade dobro i pronaći načine kako da u tome budu bolji. Dali smo konkretne smjernice urednicima i redakcijama što oni trebaju činiti da bi se približili mladim publikama", komentirala je Petra Kovačević, profesorica i članica istraživačkog tima.

image
PETRA ORšULIć
Vezani članci
15. travanj 2024 09:34