Vlada je uputila Saboru prijedlog "anti-SLAPP" zakona koji nastoji ukloniti prepreke koje ometaju nesmetano vođenje građanskih postupaka, a istodobno osigurati zaštite fizičkim i pravnim osobama koje su uključene u javno djelovanje za javni interes.
U toj su skupini primjerice, novinari, izdavači, medijske kuće, borci za ljudska prava, organizacije civilnog društva, članovi akademske zajednice, prenosi Novi list.
Strateške tužbe protiv javnog djelovanja (SLAPP), Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije definira kao postupke koji se koriste kao sredstvo pritiska, a ne zbog stvarne pravne zaštite. Njihov cilj je zastrašiti, ušutkati ili ograničiti djelovanje u javnom interesu, često koristeći prednost jače strane u postupku.
Zakon staje na kraj neosnovanim tužbama
Ovim se zakonom uvode mehanizmi zaštite za fizičke i pravne osobe koje se suočavaju sa zlonamjernim i neosnovanim tužbama. To obuhvaća nadoknadu troškova postupka, izricanje novčanih kazni te druge pravne posljedice i mjere kažnjavanja.
Ako se sudskim postupkom utvrdi da je tužitelj pokrenuo takav neosnovan ili zlonamjeran postupak, tužitelju će biti izrečena novčana kazna. U slučaju da je tužitelj bio pravna osoba, kazna iznosi 20 posto vrijednosti predmeta spora, najviše do 20.000 eura. U drugom slučaju kada je tužitelj fizička osoba, kazna iznosi 10 posto vrijednosti spora u najvišem iznosu od 5000 eura.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Damir Habijan poručio je da ovaj zakon ima širu primjenu od same Direktive i da će se odnositi i na slučajeve unutar i izvan Hrvatske. Pravosudna akademija je proglašena glavnom kontaktnom točkom, a do 7. svibnja 2026. godine je potrebno usklađivanje s Direktivom.
Nove mjere za zaštitu potrošaća
Osim prijedloga zakona za SLAPP tužbe, Vlada je Saboru predložila i izmjene Zakona o obveznim odnosima kojima se u hrvatsko zakonodavstvo prenose dvije europske direktive. Jedna je o odgovornosti za neispravne proizvode, a druga ona koja potiče popravak robe. Cilj je poticaj potrošača da proizvode koriste dulje, a time se smanjuje količina otpada.
Naknadu za štete uz proizvođače, potrošači će moći tražiti i od uvoznika, ovlaštenih zastupnika proizvođača, dobavljača te pružatelja internetskih platformi. Novost je da se odgovornost za neispravan proizvod proširuje i na proizvođače sustava umjetne inteligencije.
