Više od pola stoljeća nakon misije Apollo 17, posljednjeg ljudskog boravka na Mjesecu, svijet se ponovno priprema za povratak u duboki svemir. Misija Artemis II predstavlja prvi korak u tom smjeru, ali i najvažniji test prije stvarnog povratka ljudi na površinu Mjeseca.
Program Artemis, koji vodi NASA, zamišljen je kao dugoročna strategija povratka na Mjesec i priprema za buduće misije prema Marsu. Za razliku od programa Apollo, čiji je cilj bio politički i tehnološki prestiž tijekom Hladnog rata, Artemis ima širi cilj, uključujući trajnu prisutnost ljudi na Mjesecu i međunarodnu suradnju.
Posada i ciljevi misije
Na misiji će sudjelovati četvero astronauta. Zapovjednik Reid Wiseman predvodit će let, a pilot će biti Victor Glover. Među članovima posade je i Christina Koch, poznata po tome što je provela 328 dana u svemiru, najduže od svih žena u svemiru, te sudjelovala u prvom isključivo ženskom svemirskom izlasku. Četvrti član posade je Jeremy Hansen iz Canadian Space Agency.
U podcastu "Huston we have a podcast", Reid Wiseman je istaknuo važnost timskog rada i fleksibilnosti u svemiru.
"Mislim da svaki astronaut treba razmišljati da radi oko 51 posto posla. Treba raditi malo više nego što je potrebno, čistiti smeće, pomagati kolegama i biti spreman pratiti ili preuzeti vodstvo kada je potrebno", rekao je.
Christina Koch je naglasila kako je njezina najveća lekcija s dugotrajne misije na Međunarodnoj svemirskoj postaji bila suradnja i poniznost.
"Uspjeh svemirskih misija ovisi o velikoj grupi ljudi, uključujući posadu i tim na Zemlji. Biti dio toga i voditi tim astronauta i podrške bio je nevjerojatan razvojni proces i prilika za učenje liderstva", ovim je riječima prevela svoja iskustva.
Glavni cilj misije Artemis II nije slijetanje na Mjesec, nego detaljno testiranje svih ključnih sustava u stvarnim uvjetima dubokog svemira. Posebna pažnja posvećena je sustavima za održavanje života, uključujući opskrbu kisikom, kontrolu temperature i kvalitetu zraka unutar kapsule. Astronauti će također testirati komunikacijske sustave na velikim udaljenostima, kao i navigaciju izvan Zemljine orbite.
Jedan od najvažnijih tehničkih ciljeva odnosi se na toplinski štit letjelice Orion. Tijekom povratka na Zemlju, letjelica će ući u atmosferu pri iznimno velikoj brzini, što će izazvati ekstremne temperature. Uspješnost tog sustava ključna je za sigurnost budućih misija s posadom.
Tijek misije i njezin značaj
Misija će započeti lansiranjem pomoću SLS-a (Space Launch System), najmoćnije rakete koju je NASA dosad izgradila. Nakon ulaska u orbitu, posada će provesti nekoliko sati provjeravajući sve sustave. Slijedi ključni manevar kojim će letjelica napustiti Zemljinu orbitu i krenuti prema Mjesecu.
Tijekom putovanja, koje će trajati oko deset dana, Orion će obići Mjesec bez slijetanja. U jednom trenutku posada će se nalaziti iza njegove daleke strane, izvan dometa komunikacije sa Zemljom. To će biti trenutak najveće udaljenosti ljudi od našeg planeta u povijesti.
Povratak na Zemlju predstavlja najkritičniju fazu misije. Letjelica će ući u atmosferu brzinom od oko 40.000 kilometara na sat, pri čemu će toplinski štit morati izdržati ekstremne uvjete kako bi zaštitio posadu. Nakon usporavanja, kapsula će sletjeti u Tihi ocean.
Značaj misije Artemis II nadilazi njezine tehničke ciljeve. Ona predstavlja most između povijesnih postignuća, poput misije Apollo 8, i budućih planova za trajnu prisutnost ljudi na Mjesecu. Uspjeh ove misije otvorit će put sljedećem koraku, povratku ljudi na površinu Mjeseca, ali i dugoročnim planovima za istraživanje Marsa.
U tom smislu, Artemis II nije samo testni let, nego ključna etapa u procesu koji bi mogao definirati budućnost ljudskog istraživanja svemira.
Ako vremenski uvjeti budu povoljni, lansiranje je planirano za 1. travnja u 22:24 po koordiniranom svjetskom vremenu (UTC), što odgovara 2. travnja u 00:24 po hrvatskom vremenu. Lansiranje će se moći pratiti uživo na službenim kanalima NASA-e i na njihovoj web stranici.
