Vlada je sa sjednice u utorak u Sabor poslala prijedlog zakona o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe, koji uz ostalo otvara prostor za moguću gradnju nuklearne elektrane u Hrvatskoj, izvijestio je Dnevnik.hr.
Tome je prethodilo potpisivanje deklaracije iz 2024. godine. Hrvatska je tada bila jedna od članica Europske unije koje su potpisale dokument o stvaranju prostora za iskorištavanje potencijala nuklearne energije. Na sastanku održanom 21. ožujka 2024.,11 država članica; Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Finska, Francuska, Mađarska, Italija, Nizozemska, Poljska i Švedska, potpisalo je deklaraciju u korist nuklearne energije.
Iskorištavanje potencijala
Zemlje su izrazile potporu većem iskorištavanju potencijala nuklearne energije za sigurnost opskrbe, energetsku neovisnost i klimatske ciljeve. Deklaracija je izdana na konferenciji u Briselu, s ciljem da se regulatori i investitori potaknu da omoguće financiranje i podršku za dugoročne nuklearne projekte, uključujući produženje radnog vijeka postojećih reaktora i razvoj novih kapaciteta, pisao je Euronews. Sada dolazi do konkretnih planova i promjena.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar istaknuo je da se predloženim zakonom prvi put na sustavan način uspostavlja pravni okvir za razvoj nuklearne energije u civilne svrhe. O nuklearnoj se energiji raspravlja u trenutku kad potrošnja električne energije raste, a u isto vrijeme klimatski ciljevi postaju sve zahtjevniji. Također je dodao da u toj situaciji nuklearna energija postaje stabilan, niskougljičan i dugoročno isplativ izvor energije. Hrvatska se nalazi pred trostrukim izazovom budući da država mora osigurati konkurentnost gospodarstva, energetsku sigurnost i postići klimatsku neutralnost te je zakon iz tog razloga potreban državi, zaključio je Šušnjar.
Udio opskrbe u proizvodnji iz nuklearnih izvora trenutačno je 16 posto, a cilj je da se do 2040. godine taj udio povisi na 30 posto, izvijestile su Financije.hr. Zakon utvrđuje da će ministar nadležan za energetiku donijeti program aktivnosti za izradu plana za razvoj nuklearne energije u civilne svrhe u roku od šest mjeseci od donošenja zakona. Vlada će plan za razvoj nuklearne energije u civilne svrhe donijeti u roku od 12 mjeseci od dana donošenja programa. Lokacije nuklearnih elektrana bit će određene drugim zakonima, rekao je Šušnjar.
Koegzistencija s obnovljivom energijom
Nuklearne elektrane nove generacije, kako piše u dokumentu Vlade, imaju povećanu pogonsku fleksibilnost sa stajališta proizvodnje električne energije i u stanju su koegzistirati s proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora. Mogu proizvoditi procesnu toplinu i toplinu za grijanje pa su time u stanju podržati provođenje dekarbonizacije u industriji i toplinarstvu. Kao vrsta dodatne pogonske fleksibilnosti nuklearke su u stanju proizvoditi vodik u većim količinama, na ekonomičan i efikasan način.
Prema većini znanstvenih analiza nuklearna energija ima manje smrtnih slučajeva po proizvedenoj energiji od ugljena, nafte i plina. Emisije CO₂ su vrlo niske, usporedive s vjetrom i solarnom energijom. Postoje rizici, ali su rijetki i strogo kontrolirani: odlaganje nuklearnog otpada (za što će biti potrebno odrediti lokaciju kao i za samu elektranu),visoki troškovi gradnje, potreba za dugoročnim nadzorom.
