Međunarodni savez za očuvanje prirode (IUCN) u novom je
izvješću "Mediteran: Mare plasticum" objavio da se u Sredozemno more baca
229.000 tona plastike godišnje. Zbog lošeg gospodarenja otpadom u moru završi 94 posto plastike.
Hrvatska na listi
Procjenjuje se da se na ovaj način u Sredozemnom moru nakupilo
3,5 milijuna tona plastike. Ovim brojkama je, kao sredozemna zemlja, pridonijela i
Hrvatska. Ona s
pola kilograma po stanovniku godišnje dijeli 17. i 18. mjesto sa
Slovenijom. Iznad Hrvatske na ljestvici se nalaze Albanija, Bosna i Hercegovina te Sjeverna Makedonija koje po stanovniku bacaju tri kilograma plastike te Crna Gora koja je po tom mjerilu najgora s osam kilograma po stanovniku godišnje.
Najveći zagađivači su
Egipat sa 74.000 tona godišnje,
Italija s 34.000 tona godišnje i
Turska s 24.000 tona godišnje.
Sličan izvještaj objavio je i
Francuski institut za eksploataciju mora (Ifremer) prošle godine. U tom
izvještaju stoji da je od devedesetih godina 20. stoljeća do 2012. godine
količina otpada porasla sa 100 komada na km2 na 200 komada, a od 2012. do 2015. godine
porasla je na 300 komada. Taj se proces može objasniti povećanom proizvodnjom plastike, ali i boljim načinima detektiranja plastike u morima.
U 2019. godini i Svjetski fond za prirodu (
WWF) objavio je izvještaj u kojem iznose da su sve zemlje Sredozemlja
nedovoljnom odgovornošću pridonijele problem otpada u moru. Kao glavna mjesta zagađenja izdvajaju najpopularnije
turističke destinacije koje okružuju Sredozemno more, Barcelonu, Veneciju, Marseilles, Tel-Aviv i Aleksandriju.
Znanstvenici iz IUCN-a upozorili su da bi se do 2040. godine u Sredozemno more moglo bacati i do
500.000 tona godišnje, a da bi se to spriječilo potrebna je suradnja vlade, industrije i potrošača.