Prema najnovijim podatcima za 2021. godinu, Hrvatska ima više od 35 posto visokoobrazovanog stanovništva u dobi od 24 do 35 godina. Dok je većina hrvatskih regija ispod tog postotka, Zagreb svojim rezultatom od 50 posto podiže prosjek, a ujedno se pozicionira uz velike europske gradove poput Berlina, javlja Eurostat.
Panonska Hrvatska ostvarila je najlošiji rezultat s nešto više od 29 posto visokoobrazovanih, a slijedi ju sjever Hrvatske s 31 posto. Državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Ivica Šušak, istaknuo je problem nejednakosti između hrvatskih regija. Također, visoko obrazovanje nije usklađeno s tržištem rada što se primjerice vidi u Dalmaciji, u kojoj je sve manje studenata STEM područja, rekao je Šušak za Jutarnji list.
Kada se gleda prosjek na razini Europske unije, postotak visokoobrazovanih je 2019. iznosio malo više od 39 posto, dok je prošle godine bio 41 posto. Cilj Unije je do 2030. godine doseći najmanje 45 posto mladih koji bi spadali u tu kategoriju, stoji u izvješću Eurostata.
Što se sekundarnog obrazovanja tiče, gotovo 85 posto Europljana u dobi od 20 do 24 godine ima neku vrstu srednjoškolskog obrazovanja, a najviše rezultate na tom području ostvaruju regije u Irskoj, Grčkoj i Hrvatskoj, pokazuje Eurostat.
