Kada je riječ o odgovornom seksualnom ponašanju mladih, može se zaključiti kako su najvažniji faktor briga o zdravlju i edukacija. Unatoč tome, mladi i dalje ne znaju kome se obratiti u potrazi za dodatnim informacijama, stoga često pomoć potraže na internetu i među prijateljima.
Većina njih ne zna da postoje mjesta kao što je besplatno Savjetovalište za reproduktivno zdravlje mladih u Zagrebu, u kojem liječnici dva puta na tjedan obavljaju konzultacije, ginekološke preglede i testiranja na spolne bolesti. Posjetili smo ih u klinici na Mirogojskoj 16 te razgovarali s doktoricom Nedom Ferenčić-Vrban, voditeljicom Savjetovališta kojim prođe između 15 i 25 ljudi na dan, najčešće djevojaka između 17 i 24 godine.
Mladići neskloni testiranju
U Savjetovalište dolaze mladi s brojnim problemima, ali ima i onih koji se žele preventivno pregledati. To su i dalje u većem broju djevojke, koje uglavnom na pregled dolaze u pratnji roditelja, većinom zbog sindroma policističnih jajnika ili testiranja na spolne bolesti.
"Do nedavno su mladići na testiranja na spolno prenosive bolesti odlazili mnogo rjeđe od djevojaka zbog straha od korištene metode testiranja, odnosno uzimanja brisa mokraćne cijevi, koja je bila neugodna i nerijetko bolna. S napretkom medicine pojavila se nova metoda koja zahtijeva samo mali uzorak prvog jutarnjeg urina, što je dovelo do povećanja broja mladića koji se testiraju“, rekla je Ferenčić-Vrban i dodala kako djevojke češće dolaze na testiranja zbog proceduralne sličnosti s uzimanjem brisa za papa-test, zbog čega im testiranje ne izaziva veliku nelagodu.
Od 15 od 25 ljudi na dan dolazi u Savjetovalište, većinom djevojke od 17 do 24 godine 97 posto mladih smatra da je siguran seks jako važan Manje od 50 posto mladih redovito koristi kondom koji je i dalje najkorištenije sredstvo kontracepcije 17 godina je prosječna dob ulaska u prve spolne odnose za mladiće, a za djevojke je to 17.5 godina
"Zabrinjava da djevojke čekaju dvije do pet godina na prvi ginekološki pregled nakon što postanu seksualno aktivne, a preporučuje se obavljanje informativnog razgovora sa stručnjakom prije prvog spolnog odnosa i prvi pregled najkasnije šest mjeseci nakon prvog odnosa“, napominje Ferenčić-Vrban koja s mladima mnogo razgovara o kontracepciji.
Nekorištenjem nekog oblika zaštite pri spolnom odnosu, u što pripadaju oralni, vaginalni i analni, osim neželjene trudnoće, riskira se i prijenos spolno prenosive bolesti sa zdrave na bolesnu osobu. Spolne bolesti mogu se prenijeti kada sjemena tekućina, predsjemena tekućina, vaginalna tekućina ili krv dolaze u dodir sa sluznicama rektuma, rodnice, muškog spolnog organa ili usta. Neki od tipičnih simptoma spolnih bolesti su svrbež, peckanje i crvenilo, ali oni nisu uvijek izraženi. Ako se ispostavi da su nalazi na spolne bolesti potvrdni, oba se partnera trebaju podvrgnuti terapiji.
Iako je najbolji oblik zaštite kondom, koji istodobno štiti od spolno prenosivih bolesti i trudnoće, posljednje istraživanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2014. godine o zdravstvenom ponašanju učenika pokazalo je trend pada korištenja kondoma sa 70 posto 2010. na 50 posto 2014. godine, iako je kondom i dalje najkorištenije sredstvo kontracepcije. Unatoč povećanoj dostupnosti informacija, visok postotak mladih koristi nesigurne načine zaštite od neželjene trudnoće, kao što su prekidanje snošaja i računanje plodnih dana.
Važan je razgovor
Ferenčić-Vrban potvrđuje kako je problem i često mijenjanje partnera, pa da se znalo dogoditi da par koji se došao testirati ima različito pozitivne rezultate. Nadodaje i da je iznimno važno razgovarati s partnerom o njegovu prijašnjem spolnom životu kako bi se utvrdile sličnosti i razlike u stavovima vezanim uz spolnost te da se, ako bi se odlučili na aktivan spolni život, prije toga testiraju i razgovaraju sa stručnjakom o kontracepciji prigodnoj njihovoj dobi. O svemu bi se tome, kaže, trebalo više govoriti i u školama, a smatra kako je problem i informiranje putem medija koji ne plasiraju uvijek pouzdane informacije kao što su povezanost HPV-a s nedokazanim nuspojavama, što negativno utječe na stavove adolescenata i njihovih roditelja o spolnosti.
"U toj dobi pažnja tinejdžera nije konstantna, zbog čega nije dovoljno o tome govoriti samo u 8. razredu u sklopu biologije ili u sklopu predavanja u 1. i 2. razredu srednje škole. Svako ponavljanje i informiranje o toj temi je dobro došlo“, smatra Ferenčić-Vrban.
Kako, gdje i kada?
Savjetovalište za reproduktivno zdravlje radi u sklopu Nastavnog zavoda za javno zdrastvo dr. Andrija Štampar uz potporu Grada Zagreba dva puta na tjedan, ponedjeljkom i četvrtkom od 14 do 19 sati na Mirogojskoj 16. Termini se dogovaraju unaprijed na broj (01) 46- 962- 81 ili na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., a pri dolasku djevojke i mladići moraju ispuniti upitnike.
