Tvornica Kulture je najpoznatija po organiziranju glazbenih koncerata, no u utorak je u Malom pogonu održan književni susret. Švedski pisac suvremenih psiholoških trilera Mattias Edvardsson došao je pred publiku u 19:30. Prisutnima je otkrio otkud crpi inspiraciju za svoje knjige, što misli o Netflixovoj adaptaciji njegova romana te što je tako posebno u skandinavskim trilerima i krimićima da postaju književne senzacije diljem svijeta.
Od profesorske katedre do spisateljske senzacije
Prije no što je 2012. godine napisao i objavio roman "Sasvim obična obitelj", Edvardsson je predavao psihologiju i švedski jezik u srednjoj školi. Roman je prodan u preko pola milijuna primjeraka. Nakon te uspješnice i dalje nije mogao zamisliti da će živjeti kao pisac. Njegova djela kasnije su prevedena na preko 30 svjetskih jezika.
"Cijeli život pola radnog vremena provodio sam kao profesor, a pola kao pisac, ali nisam mogao zamisliti da bi jedan moj roman mogao postati međunarodni bestseller. Iako volim predavati, tada sam shvatio da više volim pisati. Zato sam, prije otprilike pet godina, odlučio postati piscem s punim radnim vremenom, kako bih mogao putovati svijetom i upoznavati ljude koji čitaju moje knjige", rekao je Edvardsson.
Odluka da piše psihološke trilere bila je djelomično potaknuta njegovom profesijom psihologa. Oblikovao ga je i dugogodišnji rad s djecom i mladima. Otac je dviju djevojčica pa je oduvijek stremio tome da se usmjeri žanru koji propituje ljudsku psihu s naglaskom na obiteljske i tinejdžerske odnose.
"Gledajući svoje učenike kako odrastaju počeo sam razmišljati o tome što će moje kćeri postati kada dođu u tu dob. Mislim da svaki roditelj ima san da će njihova djeca postati savršena, ali u školi sam upoznao i tinejdžere koji nisu bili takvi. Zato sam počeo pisati o normalnim ljudima koji imaju obične živote, koji se suočavaju s užasnim situacijama gdje ne rade uvijek ono što je potpuno ispravno. Ali to ih čini ljudskim bićima", istaknuo je Edvardsson.
Skepsa prema Netflixovoj adaptaciji
Kako u početku nije vjerovao da će mu knjige postati bestselleri, Mattiasu Edvardssonu bilo je nezamislivo da bi ga Netflix mogao kontaktirati i ponuditi mu suradnju za adaptaciju njegova romana. To se ipak dogodilo i rezultiralo je objavljivanjem istoimene mini-serije.
Imajući na umu koliko Netflixova produkcija voli adaptirati književnih djela, ali i toga da mnoga od njih ne dožive slavu poput njihovih književnih pandana, Edvardsson priznaje da je u početku osjećao skepsu kako će finalni produkt izgledati i hoće li se svidjeti publici.
"To je svakako rizik u koji se upuštaš kada prihvatiš takav projekt. Kao pisac trebao bih vjerovati filmskom timu producenata, redatelja i scenarista, ali nikad ne možeš biti 100 posto siguran kako će na kraju publika reagirati i hoće li prihvatiti seriju kao što su prihvatili knjigu", rekao je Edvardsson. No, ispostavilo se da je publika seriju prihvatila s oduševljenjem. Netflixova adaptacija u trenutku emitiranja 2023. godine popela se na ljestvicu Top 10 najgledanijih sadržaja na toj platformi.
Tajna popularnosti skandinavskih trilera
Drugi u Hrvatskoj preveden Edvardssonov roman bio je "Zagonetne smrti u Lundu". Među publikom je također odlično prihvaćen, što postavlja pitanje, zašto čitateljsku publiku općenito privlače skandinavski trileri i kriminalistički romani? Jedan od razloga, smatra hrvatski prevoditelj sa skandinavskih jezika Mišo Grundler, duboka je psihološka karakterizacija likova.
"Skandinavske trilere i krimiće, odnosno njihove autore, ne zanima toliko samo ubojstvo i zločin, koliko žele prikazati likove na vrlo dubok psihološki način. Skandinavski autori uvijek postavljaju pitanje što je društvo pogriješilo", smatra Grundler.
Pridoda li se ovom kriteriju tmurna atmosfera malog grada koja prožima većinu skandinavskih trilera i kriminalističkih romana, dobiva se formula s puno neočekivanih zapleta i šokantnih zločina. To odudara od globalne slike skandinavskih zemalja kao liberalnih, sretnih i pravednih društava. Edvardsson smatra da je to ono što zapravo privlači čitatelje.
Popularnost audioknjiga i ‘voice-actora‘
Premda je zbog nekoliko svojih rečenica u nekim zemljama bio cenzuriran zbog konzervativnijih shvaćanja u tim društvima, Edvardsson ističe da mu je drago vidjeti da ljudi uživaju u njegovim knjigama u svim oblicima. Osvrnuo se na fenomen audio-knjiga i njihovu popularnost u Švedskoj.
"Polovica književnog tržišta u Švedskoj pripada audio-knjigama. One su jeftinije i nekako praktičnije za čitatelje, ali je činjenica da smanjuju prodaju fizičkih knjiga. ‘Voice-actori‘ audio-knjiga u Švedskoj su prave zvijezde, te su neki od njih bukirani cijelu godinu za suradnju. Ipak, meni se više sviđaju fizička izdanja", rekao je Edvardsson.
Izabrao čitatelj fizičko ili audio izdanje, tvrdo ili mekano ukoričeno - Edvardsson se slaže da je čitanje veoma važno u pogledu osobnog razvoja svakog pojedinca, a osobito mladih ljudi. Smatra da se učenici i studenti, čitajući psihološke trilere poput njegovih, mogu poistovjeti s problemima likova u romanu i u njima pronaći utjehu.
"S likovima kao što je Karla, iz romana ‘Zagonetne smrti u Lundu‘, koja je mlada, koja se još traži i pokušava se nositi s problemima koje sa sobom donose samački život, studiranje u drugom gradu i traume iz djetinjstva, mislim da se mladi mogu povezati i nešto naučiti od nje", izjavio je Edvardsson.
