Svake godine prijave za studije otkrivaju jasne trendove među maturantima. Dok se pojedini smjerovi popunjavaju gotovo odmah, drugi se bore privući i minimalan broj zainteresiranih brucoša.
Popularnost pojedinih studija ne ovisi samo o tržištu rada, već i o percepciji prestiža, dostupnosti stipendija, dodatnim provjerama znanja i upućenosti maturanata u mogućnosti koje im pojedini fakulteti nude. Smotra Sveučilišta u Zagrebu pokazala je koliko su razlike među smjerovima izražene.
Najpoželjnija i dalje logopedija
Jedan od razloga velike popularnosti logopedije je i dodatni prijemni ispit. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu provodi procjenu jezično-govorno-glasovnog statusa, što pokazuje da ne se radi samo o pukoj formalnosti, nego o zahtjevnom i selektivnom procesu upisa. Međutim, prijemni dodatno podiže prestiž studija. Maturanti znaju da je potrebno više od solidnog prosjeka srednje škole, te su spremni uložiti trud i pripreme kako bi uspjeli.
Također, prema internim pravilima, bodovanje za upis uključuje uspjeh na državnoj maturi i dodatnu provjeru preduvjeta. To znači da ERF ne bira isključivo po prosjeku, nego vrednuje i konkretne sposobnosti koje su relevantne za logopediju kao što su komunikacija, jezik, pismenost i govor.
"Očekujem da će i ove godine interes biti velik, možda čak i veći zbog dislociranog studija u Splitu, koji je dio ERF-a u Zagrebu", objašnjava Mihaela Hrgić, studentica treće godine logopedije.
Nastavnički smjer kemije i fizike — ni jedan upisani student
Dok se pojedini programi popunjavaju u rekordnom roku, neki studiji bilježe iznimno nizak interes. Unazad nekoliko godina to je nastavnički smjer kemije i fizike koji u prošloj upisnoj godini nije imao ni jednog upisanog studenta. Iako je upisna kvota bila 22 studenata, a prijavilo se čak 28 maturanata, u konačnici pravo upisa nije ostvario niti jedan kandidat.
Ova činjenica izaziva posebnu zabrinutost jer Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, ali i obrazovnom sustavu u cjelini, nedostaju nastavnici fizike i kemije. Paradoks je time još veći jer nastavnički smjer prirodnih znanosti sa sobom nosi državne poticaje. Budući da se radi o deficitarnom nastavničkom profilu, studenti koji bi upisali taj smjer dobili bi stipendiju u iznosu od 600 eura mjesečno.
Na Smotri Sveučilišta studenata nastavničkih smjerova kemije i fizike nije bilo. Ipak, njihovi kolege s istraživačkog smjera objasnili su da bi se veći interes za studiranjem nastavničkog smjera mogao postići boljom vidljivošću i aktivnijim predstavljanjem programa.
"Mislim da bi odaziv bio veći kad bi se smjer posebno prezentirao na Smotri, i kad bi se uz stipendiju dodali još neki bonusi", rekla je Elena Koruga, studentica druge godine istraživačkog smjera fizike.
Velike razlike u interesu maturanata pokazuju da hrvatski obrazovni sustav stoji na raskrižju. Smotra je pokazala da maturanti žele jasne, dobro predstavljene i perspektivne programe. Ostaje pitanje hoće li se taj interes uspjeti preusmjeriti i prema smjerovima bez kojih obrazovanje ne može funkcionirati.
