UMJETNA INTELIGENCIJA U Europi izvor polemika, a Japanu mogući spas demografske slike

Agencija Europske unije za temeljna prava u najnovijem izvješću istaknula je da bi europski dužnosnici trebali utvrditi jasne smjernice o korištenju umjetne inteligencije i tako osigurati zaštitu ljudskih prava, prenosi Hina. "Automatizacija može poboljšati proces donošenja odluka, ali može dovesti i do grešaka i diskriminacije. Stvorili su ju ljudi, a oni griješe", istaknuo je direktor Agencije Michael O‘Flagerty. Dodao je da je važno naučiti građane kako funkcionira umjetna inteligencija da bi svatko mogao osporiti njezine odluke. Nužno je i razjasniti da se u ovom slučaju korištenja umjetne inteligencije primjenjuje Opća uredba o zaštiti podataka. Zaključci izvješća rezultat su istraživanja koje se temeljilo na više od 100 intervjua s organizacijama koje već koriste umjetnu inteligenciju. Nešto optimističniji pogled dolazi iz Japana. Japanci vjeruju da im upravo umjetna inteligencija može pomoći u obnovi demografske slike, piše BBC. Naime, iduće godine zemlja planira uložiti dvije milijarde jena, što je oko 19 milijuna dolara, u projekte razvoja aplikacija i servise za traženje partnera. Iako neke aplikacije već postoje, nadaju se razvoju poboljšanih verzija s više kriterija koji bi mogli povećati šanse za pronalazak partnera. Vlast planira financirati i do 60 posto troškova njihova razvoja. Prošle godine Japan je zabilježio najmanji broj rođene djece ikad, manje od 865.000. Za usporedbu, prema podacima iz 2018. godine, ukupan broj stanovnika te zemlje iznosio je 126,5 milijuna. Iako ne dvoji da je razvoj bilo kakve politike poboljšanja demografske slike prijeko potreban, lokalna stručnjakinja za demografiju Sachiko Horiguchi smatra da bi financijska pomoć mladima bila bolji izbor od razvoja aplikacija za upoznavanje. "Ako se već oslanjamo na tehnologiju, bilo bi bolje kada bismo razvijali robote koji mogu preuzeti dio kućanskih poslova i brigu o djeci", zaključila je Horiguchi.