Više od 3.000 studenata u Zagrebu ostalo je bez sobe u studentskim domovima. Pravo na smještaj u domovima ostvarilo je 6515 studenata iako je na natječaju bilo predviđeno 6880 mjesta, pisala je Hina. Tako je oko 3.200 mladih ostalo bez očekivanog boravka.
"To je nešto manji broj u odnosu na prošlu godinu. Međutim, to smanjenje nije rezultat povećanja kapaciteta, već isključivo manjeg interesa studenata za prijavu na natječaj", poručili su iz Studentskog zbora, ističući da je kapacitet zagrebačkih domova dugoročno nedostatan.
Nema značajnih ulaganja u domove
Prema njihovim riječima, posljednje veliko ulaganje u zagrebačke studentske domove bilo je 2016., kada su obnovljeni kapaciteti Studentskog doma "Stjepan Radić" i Cvjetnog naselja u sklopu projekta financiranog europskim fondovima.
"Od tada nije bilo značajnijih investicija, a potražnja za smještajem u Zagrebu raste iz godine u godinu. Država bi trebala strukturiranije pristupiti izgradnji novih studentskih domova upravo u glavnom gradu, gdje potražnja jasno pokazuje potrebu", naveli su.
Dodali su da je razvoj manjih regionalnih sveučilišnih centara u Hrvatskoj donekle smanjio pritisak na Zagreb, ali to nije riješilo problem.
"Kapaciteti u Zagrebu su puni, a potražnja daleko nadmašuje ponudu. Nemogućnost pružanja adekvatnog smještaja studentima poraz je društva u cjelini, jer se time smanjuje jednakost pristupa visokom obrazovanju", upozorili su iz Zbora.
Studentski dom višestruko povoljniji
U SD Stjepan Radić u starijim paviljonima, koji spadaju u petu kategoriju, mjesečna stanarina iznosi 40 eura, dok je u trećoj kategoriji cijena 62 eura, a u prvoj kategoriji 99 eura za dvokrevetnu sobu. Jednokrevetna soba u toj kategoriji stoji 120 eura.
U Studentskom domu Cvjetno naselje, koji se vodi kao druga kategorija, dvokrevetna soba mjesečno košta 77 eura, dok jednokrevetna stoji 102 eura.
U Studentskom domu Dr. Ante Starčević, koji spada u četvrtu kategoriju, cijena dvokrevetne sobe iznosi 50 eura, a jednokrevetne 72 eura.
Najpovoljniji smještaj nalazi se u Studentskom domu Lašćina, gdje su šesta i sedma kategorija cjenovno najniže. U šestoj kategoriji mjesto u jednokrevetnoj i dvokrevetnoj sobi stoji 45 eura, a u sedmoj kategoriji cijena iznosi svega 35 eura.
Cijene privatnog najma razlikuju se prema veličini, lokaciji i opremljenosti stana, no u prosjeku su višestruko više od cijena studentskih domova.
Garsonijere se iznajmljuju od 450 do 600 eura mjesečno, jednosobni stanovi stoje u prosjeku 550 do 700 eura, dok cijena dvosobnih stanova najčešće iznosi između 650 i 900 eura, a u boljim kvartovima i više od toga.
S obzirom na to da si rijetko koji student može samostalno priuštiti takve iznose, najčešća praksa je zajednički najam. Primjerice, dvosoban stan od 700 eura podijeljen između dvoje cimera znači oko 350 eura po osobi, i to bez uračunatih režija.
Studenti nisu konkurentni trajno zaposlenima
Zbog tolikog jaza između cijena domova i privatnog najma, studenti koji ne uspiju ostvariti pravo na dom suočeni su s ozbiljnim financijskim opterećenjem.
Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu ističe kako je jedino trajno rješenje gradnja novih kapaciteta, dok kratkoročno predlažu povećanje državnih i lokalnih subvencija za privatni smještaj, kako bi studenti mogli ravnopravnije konkurirati na tržištu najma.
Studentski zbor naglašava da studenti nisu konkurentni stalno zaposlenim osobama na tržištu najma.
"Cijene najma u Zagrebu previsoke su, a studenti u borbi za stan jednostavno nemaju iste šanse kao osobe s redovnim primanjima", objašnjavaju i dodaju kako to dovodi do dodatne nesigurnosti i financijskog opterećenja studenata i njihovih obitelj.
Subvencije kao privremeno rješenje
Kako bi se ublažili problemi dijela studenata, Studentski zbor pokrenuo je inicijativu povećanja postojeće državne subvencije od 60 eura za najam kod privatnog stanodavca.
Predložili su da jedinice lokalne i regionalne samouprave dodaju još 60 eura, kako bi studenti mogli ostvariti ukupno 120 eura potpore.
Riječ je o mjeri namijenjenoj isključivo studentima koji su ostvarili pravo na dom, ali ga zbog manjka kapaciteta nisu dobili.
"Tako štitimo upravo one studente koji su najpogođeniji ovim problemom, dok dugoročno rješenje vidimo jedino u gradnji novih studentskih domova", naglasili su iz Zbora.
