U zadnjem tromjesečju 2026. u proceduru bi trebao biti upućen Prijedlog zakona o registru birača kojim se želi omogućiti da birači svoje biračko pravo ostvare na što jednostavniji način, a jedan od razloga donošenja zakona je ukidanje razlike između registra i popisa birača.
To je navedeno u ažuriranom Obrascu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za 2026. godine. Obrazac je upućen u javnu raspravu i u njemu se najavljuje da će ministarstvo raditi na 25 zakona tijekom iduće godine.
Način funkcioniranja zakona o registru birača za ostvarivanje biračkog prava
Cilj je Prijedloga zakona o registru birača da se biračima omogući ostvarivanje njihova biračkog prava na što jednostavniji način te da podaci u registru birača budu potpuni i točni, objašnjava ministarstvo.
U registar birača upisani su svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina i on se razlikuje od popisa birača. Popis birača, koji sadrži podatke o hrvatskim državljanima ovlaštenima za glasovanje na izborima, dio je registra birača i sastavlja za svake izbore nakon zatvaranja registra (10 dana prije dana izbora).
Ovisno o vrsti izbora, popis birača sadrži podatke o biračima koji imaju prebivalište u Hrvatskoj i važeće osobne iskaznice. Uključuje i one koji su se privremeno upisali u registar birača izvan mjesta prebivališta, kao i birače kojima su izdane potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta. Također obuhvaća birače koji su se prethodno registrirali te aktivno registrirane birače koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj.
Nejasnoće u razumijevanju kategorija registar birača i popis birača
Ministarstvo u obrazloženju navodi da postojanje kategorija registar birača i popis birača često dovodi do miješanja i nerazumijevanja pojmova. Osim toga, biračima koji na izborni dan nisu upisani u popis birača zbog nevažeće osobne iskaznice izdaje se tzv. plava potvrda kako bi mogli ostvariti svoje biračko pravo.
Oni mogu ostvariti svoje biračko pravo, ali uz dodatni korak koji je uveden 2012. godine, kako bi ih se, motiviralo da imaju važeću osobnu iskaznicu. Ministarstvo objašnjava da to ne bi trebala biti zadaća registra birača, jer u zadnjih 10 godina nije postignut željeni učinak, a dodatni odlazak po potvrdu odvraća birače od glasanja.
Osim ukidanja razlike između registra birača i popisa birača, predloženim zakonom uredit će se i podaci o biračima čija je adresa prebivališta u inozemstvu nepoznata. Birači kojima je odjavljeno prebivalište u Hrvatskoj ili čija je adresa u inozemstvu nepoznata upisuju se u registar s oznakom države "nepoznato". S vremenom se broj takvih birača u evidenciji znatno povećao i trenutačno ih ima više od 130.000.
Zakon o registru birača potrebno je uskladiti sa Zakonom o prestanku važenja Zakona o matičnom broju, koji je stupio na snagu u veljači 2023., budući da registar birača mora sadržavati i MBG.
Zakoni o uređenju rada zatvorskog sustava i strože zaštite okoliša
U idućoj godini Ministarstvo pravosuđa trebalo bi u proceduru donošenja uputiti nekoliko zakona vezanih uz zatvorski sustav. U prvom tromjesečju to su Zakon o pravosudnoj policiji i Zakon o zatvorskom sustavu, a do kraja iduće godine planirane su izmjene Zakona o izvršavanju kazne zatvora.
Cilj im je propisivanje organizacija rada u zatvorskome sustavu, kao i rada sustava osiguranja pravosudnih tijela, propisivanje prava i obveza službenika pravosudne policije i ovlaštenih službenih osoba, te definirati postupak izvršavanja kazne zatvora.
Više je zakona koje Ministarstvo planira uputiti u proceduru bit će usklađeno s EU zakonodavstvom, uključujući i Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije.
U trećem tromjesečju planirane su izmjene Kaznenog zakona radi usklađivanja sa zahtjevima EU direktive o povratu i oduzimanju imovine. Revidirat će se oduzimanje predmeta kao i katalog kaznenih djela na koja je primjenjiv institut proširenog oduzimanja imovinske koristi.
Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, planiranima za prvo tromjesečje, revidirat će se zakonski opisi i sankcije za kaznena djela protiv okoliša, čime bi, u skladu s europskom direktivom, trebala unaprijediti kaznenopravna zaštita na tom području.
Također zbog usklađivanja s direktivom o zaštiti okoliša putem kaznenog prava planirane su izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku te Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.
