Reporteri Globala u jednoj su zagrebačkoj prodavaonici rabljenom robom pokušali prodati staru zimsku jaknu. No razgovor s prodavačicom bio je vrlo kratak.
"Dobar dan, ja bih htio prodati ovu jaknu, ako mogu?"
"Ah, oprostite, ne otkupljujemo odjeću od građana."
"Baš ništa?"
"Pa, ako nam donesete pun kamion odjeće, možda razmislimo, ovako na malo – ne", kratko je i jasno "odrezala" prodavačica.
I takav odgovor nismo dobili samo jednom. Obilazeći second hand shopove, postajalo je jasno da pitanje ne treba biti možemo li prodati svoju staru odjeću tim prodavaonicama za koje se zna da im je temelj posla otkup i preprodaja rabljene robe. Pitanje je trebalo biti - zašto uopće ne žele otkupiti robu građana.
Previše posla
Naime, samo je jedna prodavaonica, od pet koliko smo ih obišli, bila voljna otkupiti odjevne predmete. U ostalim je prodavaonicama odgovor bio isti – odjeća se kupuje na veliko, ne od građana pojedinačno.
Najviše se uvozi iz Njemačke, Češke i Slovačke, a time prodavači 'preskaču' pronalaženje, skupljanje i čišćenje odjeće o svom trošku
Odakle onda dolazi odjeća koju možemo kupiti u prodavaonicama rabljenom robom, ako nije od naših sugrađana? U svakoj bi nas takvoj prodavaonici dočekali slični odgovori. Cijene su im niske, ponuda golema i ponekad se može naći brendirana roba u odličnom stanju. Svaki komad odjeće ima ceduljicu na kojoj je napisana zemlja podrijetla. A ono što smo doznali jest da se najviše uvozi iz Njemačke, Češke i Slovačke. Čini se da je tako najisplatljivije, barem tako kažu prodavačice u neformalnom razgovoru.
"Otkup od građana zahtijeva previše posla i kompliciranije je. Svaki komad treba pregledati, a i za svaki komad odjeće trebao bi se napraviti ugovor s kupovnim i prodajnim cijenama. Jednostavnije je ovako", objašnjava trgovkinja u jednom second hand shopu.
Ipak, naišli smo i na prodavaonicu u kojoj bi robu mogli prodati ako je sezonska i očuvana, i to po cijeni od 10 kuna po kilogramu. No i pored toga ta prodavaonica drži i robu iz inozemstva. Kažu, i njima je tako isplativije.
Bez zakonske regulative
U Hrvatskoj prodavaonice rabljenom robom nisu regulirane nikakvim posebnim zakonima, nego se vode kao obične prodavaonice. U udruzi Potrošač smatraju kako hrvatski zakoni nisu dovoljno definirani i stoga prodavaonice rabljenom robom mogu poslovati kako žele. S druge strane, ne smatraju da je obmanjivanje kupaca to što građani pojedinačno ne mogu donijeti i prodati svoju odjeću.
'Otkup od građana zahtijeva previše posla i kompliciranije je. Svaki komad treba pregledati, a i za svaki komad odjeće trebao bi se napraviti ugovor', objašnjava trgovkinja u jednoj prodavaonici
Upućeni smo da se obratimo Hrvatskoj gospodarskoj komori koja pak smatra kako prodavaonice ne otkupljuju od građana jer kupnjom u EU preskaču pronalaženje, skupljanje i čišćenje odjeće o svom trošku, što bi morali proći kada bi odjeću kupovali od građana. Iz Sektora za trgovinu pri HGK doznajemo da ne postoje posebni porezi na prodavaonice rabljenom robom.
Unatoč svemu, prodavaonice rabljenom robom posljednjih godina postaju sve popularnije. Neke tanak novčanik ipak prisiljava na takvu kupnju s obzirom na to da se u prodavaonicama rabljenom robom može pronaći odjeća po znatno nižim cijenama. Drugi jednostavno žele uštedjeti i nije im važno je li odjeća brendirana. Neki vole birati između najraznovrsnije ponude boja, stilova i modela, s obzirom na to da se u prodavaonicama rabljenom robom može pronaći uistinu svašta. Četvrtima se pak sviđa koncept svojevrsnog recikliranja odjeće.
'Originalnije od brenda'
Ivana Marić, studentica, kaže da u second hand shopovima kupuje jer smatra da je roba kvalitetnija nego u nekim drugim prodavaonicama.
"Ne znam, drukčije je. U posljednje sam vrijeme zadovoljnija u tim prodavaonicama nego u onima nekih brendova", kaže Ivana i dodaje da joj se odjeća u second hand prodavnicama čini originalnijom.
A što građani mogu učiniti ako imaju nešto odjeće koju više ne žele nositi, a ne žele je ni baciti? Najbolja je opcija odnijeti robu u skladišta ili kontejnere za prikupljanje odjeće Crvenog križa. Skladišta u Zagrebu su u Švarcovoj i Radničkom dolu, a kontejner u Ilici 223. Tako se čini dobro djelo iako za njega nema financijske naknade. Druga opcija je, naravno, "svemogući" internet sa svojim brojnim oglasnicima.
U Sloveniji otkupljuju od građana, u Srbiji ne
U Sloveniji prodavaonice otkupljuju robu od građana po uvjetom da je u odličnom stanju i da izgleda kao nova. Štoviše, potrebno je prethodno on-line rezervirati termin u kojem djelatnici pregledavaju donesenu odjeću, u suprotnom ona nije prihvaćena. U Srbiji, roba se pak ne otkupljuje, nego uvozi kao i u Hrvatskoj. To je najčešće odjeća koju su u inozemstvu građani donirali Crvenom križu ili Vojsci spasa, a koju te organizacije onda prodaju kako bi se financirale.
