Flertanje, testiranje vlastite privlačnosti i intimnost glavni su motivi s kojima se mladi upuštaju u sexting, pokazalo je istraživanje Društvena online iskustva i mentalno zdravlje mladih. Istraživanjem je uočeno i da gotovo jednak broj mladih koji s prijateljima razgovaraju o seksualnim odnosima ujedno i prakticira sexting, to jest razmjenjuje poruke, videe ili fotografije seksualne prirode.
"Mladi o seksualnosti i sličnim temama uglavnom ne razgovaraju s odraslima, već s vršnjacima ili pak ni s kime", navela je jedna od autorica materijala Sexting i Sextortion, pedagoginja Sabina Mandić.
Za nasilje je odgovoran isključivo počinitelj
U istraživanju provedenom 2019. godine sudjelovala su 1772 učenika srednjih škola iz Osijeka, Zagreba, Rijeke, Splita i Dubrovnika. Učenici prvih i trećih razreda odgovaranjem na pitanja iz upitnika pomogli su Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba u boljem razumijevanju online navika mladih.
"Gotovo 55 posto učenika koji su sudjelovali u istraživanju dobilo je seksualno eksplicitnu poruku barem jednom, a 52 posto ih je primilo fotografiju", istaknula je psihologinja Poliklinike Ana Raguž te dodala da su gotovo svi uzvratili na dobiveni materijal i time se upustili u sexting.
Velik broj mladih upražnjava sexting s romantičnim partnerima, a fotografiranje i dijeljenje vlastitih seksualno eksplicitnih fotografija mladima pruža dodatan prostor za istraživanje vlastite seksualnosti i seksualnog identiteta u doba adolescencije, kazala je Raguž.
Psihologinja je navela da je 215 sudionika istraživanja dobilo eksplicitnu fotografiju sebe, što se poklapa s 230 učenika koji su proslijedili tuđe seksualne fotografije trećim osobama. Također, dodala je da su prijašnja istraživanja utvrdila da kod mladih koji sudjeluju u sextingu postoji veći rizik da postanu žrtve elektroničkog nasilja.
"Sekstanje predstavlja izravan rizik za sextortion koji žrtvi može nanijeti ozbiljne posljedice za mentalno zdravlje", naglasila je Raguž.
U tom slučaju, kazala je, mladi jako rijetko traže savjet, pomoć ili podršku. Razlog im je uglavnom strah da im se neće vjerovati i da će ih se osuditi što su uopće sudjelovali u razmjenjivanju eksplicitnog materijala.
"Žrtve često upadaju u spiralu očaja, one se socijalno izoliraju i stalno strahuju od idućih prijetnji i zahtjeva koji ih ostavljaju bespomoćnima", rekla je Raguž.
Napomenula je da je u slučaju sextortiona važno da mladi znaju da je za nasilje odgovoran isključivo počinitelj. Kada se situacija tako sagleda u redu je i potrebno potražiti odraslu osobu od povjerenja koja može zaštititi djecu od ucjenitelja, a na mladima i nije da se sami nose s nasiljem.
Mlade trebaju stvarati medije
Društvo za komunikaciju i medijsku kulturu (DKMK) zalaže se za poboljšanje medijske pismenosti i komunikacije među stanovnicima Hrvatske, a 2019. godine osnovali su platformu "Utočište hrabrih online". Zajedno s Hrabrim telefonom te brojnim influencerima i youtuberima koji su davali savjete žrtvama, zalažu se za edukaciju i prevenciju elektroničkog nasilja.
"Trebali bismo potaknuti mlade da sami stvaraju medije i da se na svojim blogovima i društvenim mrežama sami zalažu za bolji internetski prostor", rekao je predsjednik DKMK- a Danijel Labaš.
Labaš je naveo da bi svi trebali nastojati na tome da ne uče iz vlastitih grešaka. Također, rekao je da se većina mladih koja sudjeluje u sextingu osjeća ugodno, ali prisutne su i negativne emocije poput srama i gađenja koje djevojke osjećaju češće od dječaka.
Jedna od autorica materijala Sexting i Sextortion Sanja Radić Bursać osvrnula se na slanje eksplicitnog sadržaja te napomenula da se problem javlja kada se mladi ne osjećaju ugodno, ali ipak nastavljaju sa slanjem eksplicitnog sadržaja. Navela je da je sexting samo dio određenog partnerskog, romantičnog ili intimnog odnosa te da ne bi trebalo izbjegavati pričati o tome s mladima.
S mladima bi trebalo otvarati teme zadovoljavanja potreba i uvažavanja prava partnera, ali i pomoći im u razvijanju vještina poput izražavanja vlastitih potreba, rješavanja sukoba i savladavanja neugodnih emocija, rekla je pedagoginja.
"Važno je mlade podučiti i ohrabriti da ne ignoriraju kako se osjećaju, nego da reagiraju i zauzmu se za sebe", kazala je Radić Bursać.
