"Društveno korisno učenje prilika je da pokažemo studentima da sa znanjima usvojenim na kolegijima mogu biti konkurentni na tržištu rada, ali i pridonositi široj zajednici", rekao je profesor Berto Šalaj, jedan od sudionika završne konferencije projekta "Aktivni studenti – korisni građani – pravedno društvo". Fokus je bio na prezentaciji korisnih strana i mogućnosti modela DKU-a. Na Fakultetu političkih znanosti ovaj se model provodio na tri kolegija, a raspravljalo se i o mogućnostima koje se mogu pokrenuti i u drugim visokoobrazovnim ustanovama.
Suradnja GONGA i FPZG-a
Osim profesora Šalaja, panelisti konferencije koja se održala 25. veljače u organizaciji udruge GONG bili su i profesorica Anka Kekez Koštro s Fakulteta političkih znanosti, Ivana Rogulj iz Društva za oblikovanje održivog razvoja kao i ostali predstavnici udruga civilnog društva te studenti koji su sudjelovali u programu DKU-a.
"Provedeno je istraživanje prema kojem su studenti izjavili da ono što uče na studiju nema prevelike poveznice s onime što će raditi u životu", rekao je Šalaj na čijem se kolegiju Politička socijalizacija i političko obrazovanje projekt provodio drugu godinu za redom. Naglašava kako nedostaje stručne prakse, posebno za studente politologije. Studenti su u srednjim školama održavali nastavu vezanu uz teme koje i sami usvajaju kroz obrazovanje, rekao je Šalaj i dodao da je u dogovoru sa školama najvažniji posrednik bio GONG.
Dražen Hoffmann, stručni suradnik na edukacijskim programima, a ujedno i moderator na konferenciji, opisuje interes i suradnju sa školama kao vrlo pozitivno iskustvo.
Foto: Katja Knežević
Korisno za studente, ali i za zajednicu
Primjer dobre prakse prezentirala je i Rogulj koja je kao predstavnica udruge civilnog društva imala priliku surađivati s Fakultetom elektrotehnike i računarstva, na kojem su, unatoč činjenici da ne nedostaje praktičnog rada, ipak pronašli priliku za implementiranje programa DKU-a.
"Pokušali smo otvoriti širu perspektivu za inženjere u smislu poticanja društveno korisnog rada kada moraju izvršiti neki zadatak", istaknuo je Rogulj. Krovna tema bila je energetsko siromaštvo u okviru kojeg su studenti na temelju terenskog rada izrađivali prijedloge mjera za zdravstvene i socijalne politike.
"Ono što smo prvenstveno htjeli osvijestiti kod studenata jest kako sposobnost prilagodbe različitim poslovnim izazovima postaje jednako važno kao i znanje koje usvoje na fakultetu", pojasnio je. Zaključio je da argument za sudjelovanje imaju i studenti koji pred sebe stavljaju nove izazove, ali i zajednice koje dobivaju efikasna i pristupačna rješenja za poteškoće s kojima se susreću.
Panelisti su se osvrnuli i na moguća ograničenja u provođenju DKU-a.
"Za jednog nastavnika puno je važnije koje je članke i u kojim znanstvenim časopisima objavio nego koliko dobro predaje", upozorio je Šalaj i napomenuo da fakulteti djeluju pod određenim zakonskim okvirom koji je često znanstveno orijentiran. S njime se složila i Rogulj koja je nadodala da se fleksibilnost programa DKU ponekad teško provodi s obzirom na sustav fakulteta. Unatoč izazovima Kekez Koštro je pohvalila inicijativu studenata koja se na Fakultetu političkih znanosti pokazala boljom od očekivanog.
"Ukoliko cijela priča ima smisla studentima, utoliko je i projekt održiv. Riječ je o programu koji služi kao prostor za razvoj vještina i jačanje kompetencija", rekla je.
Nije dovoljno
Studentica treće godine politologije Nikolina Blažanović sudjelovala je na kolegiju profesora Šalaja te je iz prve je ruke posvjedočila o pozitivnim aspektima DKU-a.
"Izuzetno mi je važno da imam praksu jer je to i za nas studente jedan novi način učenja, a i dobra je prilika da izvježbam vještine poput javnog govora s kojima će se sigurno neki od nas susretati nakon studija", objasnila je Nikolina.
Unatoč dodatnom vremenu koje je morala izdvojiti izvan okvira nastave, smatra da joj je to bilo od iznimne koristi te kako se znanje koje se usvoji na predavanjima mora znati primijeniti u stvarnom životu. Istaknula je zanimljivost cjelokupnog procesa, od pisanja očekivanja i ciljeva preko osmišljavanja specifičnih tema koje se žele prezentirati srednjoškolcima pa naposljetku do samog odlaska u razrede.
"S programom bi se trebalo krenuti i na drugim predmetima što daje priliku za istraživanje i nekih drugih područja s kojima se susrećemo na studiju", napomenula je Nikolina.
Foto: Katja Knežević
