Foto: Pixabay

Istraživanja pokazuju da odrastanje s istospolnim roditeljima ne djeluje štetno na dječji razvoj, ali, kako ističe profesorica psihologije Jasna Belamarić, jedini razlog zbog kojeg o tome uopće raspravljamo jest negativan stav dijela društva prema takvim obiteljima. Upravo je takav stav, kaže Belamarić, jedini rizični faktor za dugine obitelji i djecu koja žive u njima.

“Štetu ne čine roditelji, koji te vole kao što svaki roditelj voli dijete, nego okolina koja to komentira negativno”, kaže Belamarić i dodaje da je osjećaj srama i neprihvaćenosti, kao posljedica izrugivanja i odbacivanja, toksičan, ali da je izazvan isključivo izvan obitelji.

Bitna razlika

Slično mišljenje dijeli i psihijatrica i psihoterapeutkinja Ljiljana Bastaić koja navodi da su dosad provedena istraživanja nad djecom iz duginih obitelji i onom iz heteroseksualnih obitelji pokazala bitnu razliku u razini empatije i snošljivosti – djeca duginih obitelji pokazala su viši stupanj empatije i snošljivosti prema različitostima.

“Spolna orijentacija roditelja nije sama po sebi štetna za dječji razvoj, ne utječe na djetetovu spolnu orijentaciju, čak stvara manje rodnih stereotipa i jača toleranciju djeteta za prihvaćanje različitosti”, tvrdi Belamarić.

Ipak, dugine obitelji, posebno djeca, u društvu su i dalje nerijetko stigmatizirani.

“Nekad je ljevorukost bila razlog za prisilno treniranje. Kad je znanost pokazala da je to jedna od prirodnih varijacija ljudskog postojanja, ljevorukost je postupno prihvaćena. Tako će se i neke druge predrasude istopiti, naravno, uz aktivan rad na prihvaćanju različitosti”, govori Bastaić i dodaje da nijedna obitelj nije savršena, a heteroseksualnost roditelja nipošto nije jamstvo sretnog djetinjstva.

“Kao što ne djeluje štetno živjeti u kućanstvu s mamom i tetom, što nitko ne preispituje, tako ni život s mamom i mamom dokazano nije ni po čemu štetniji”, nadovezuje se Belamarić koja tvrdi da istospolnim obiteljima društvo može pomoći tako da prestane moralizirati i voditi, kako kaže, kvaziintelektualne rasprave o opravdanosti oblika obitelji u kojima djeca već ionako žive.

‘Mnogo se puta pokazalo da čak i ljudi koji načelno imaju negativan stav prema nekoj pojavi mogu pozitivno reagirati prema konkretnoj osobi’, tvrdi psihologinja

“Žalosno je da nekim ljudima koncept moderne obitelji, u koju pripadaju i dugine obitelji, stran, nepojmljiv ili odbojan na ljudskoj razini gdje se očekuje samo razumijevanje, snošljivost i prihvaćanje. Činjenica je da dugine obitelji postoje, ali žive u tišini zbog potencijalnih reakcija i odbojnosti prema toj temi”, smatra Marin Jan, pripadnik LGBT zajednice koji je sam odgojen u tradicionalnoj obitelji.

“Kada bi se klima u društvu promijenila i stajalište o različitostima omekšalo i kada bi naučili prihvaćati ljude drukčijih seksualnih i rodnih orijentacija od svojih, već tu bi se pokazao pomak i napredak koji bi u konačnici rezultirao promjenama zakona”, tvrdi Marin, a slično misli i Belamarić.

Promjene dolaze

“Hrvatsko društvo je u jednoj mjeri konzervativno. Međutim, mnogo se puta pokazalo da čak i ljudi koji načelno imaju negativan stav prema nekoj pojavi mogu pozitivno reagirati prema konkretnoj osobi. Tako i domaća iskustva pokazuju čak iznenađujuću razinu prihvaćanja duginih obitelji s obzirom na količinu hejtanja koje se čuje u javnom prostoru”, tvrdi psihologinja.

Psihoterapeutkinja Ljiljana Bastaić osvrće se i na odluku Ustavnog suda kojom je životnim partnerima Ivi Šegoti i Mladenu Kožiću omogućeno da postanu udomitelji djece, nakon što je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku odbilo zahtjev za posvojenje.

“Društvo već radi svoj dio kroz pozitivne propise, kao što je nova odluka Ustavnog suda i rješenje Ministarstva, koju još čeka ovaj par. Sada je na Centru za socijalnu skrb da provede odluku suda i Ministarstva, kad to rješenje dobiju”, navodi Bastaić i napominje da prve dugine obitelji trebaju uvjerenje i hrabrost da se izbore za ono što će onima iza njih biti samo po sebi razumljivo.

Reakcije na odluku Ustavnog suda

Odluka Ustavnog suda da pod jednakim uvjetima svima treba omogućiti udomljavanje izazvala je očekivano reakcije u društvu, prije svega među političarima.
“Sabor je donio svoj zakon, HDZ je podržao rješenja sukladno našem programu i svjetonazoru. Ustavni sud izrekao je svoj mišljenje i svoj stav. Dakle, odluke Ustavnog suda obvezuju sve protagoniste političkog i javnog života”, rekao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Dok je HNS pozdravio odluku Ustavnog suda jer “otvara put europskoj, tolerantnoj i otvorenoj Hrvatskoj”, Branko Bačić, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a, istaknuo je kako nisu prihvatili amandman svog koalicijskog partnera HNS-a, kojim bi se istospolnim partnerima omogućilo usvajanje djece. Dodao je kako je HDZ-u važno da su jasno iskazali svoj svjetonazor.
“Mislim da svako dijete ima pravo na oca i majku”, rekao je pak MOST-ov Nikola Grmoja, a s njim mišljenje dijeli Vladimir Dugalić, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu.
“Ako svako dijete ima pravo na oca i majku, onda to pravo mora imati i u stvarnosti. Svaki psiholog će potvrditi da je za ispravan razvoj djeteta potreban i otac i majka. Jasno da imamo i jednoroditeljskih obitelji, ali dijete u toj situaciji trpi”, rekao je Dugalić za Informativnu katoličku agenciju.
Željka Markić, predsjednica udruge “U ime obitelji”, ocijenila je da je Ustavni sud, “kao političko tijelo HDZ-a i SDP-a”, prekoračio svoje ovlasti i donio odluku štetnu za djecu bez roditelja, ali i za demokraciju u Hrvatskoj. Istaknula je kako je Ustavni sud uzeo zakonodavne ovlasti, čime je ignorirao volju građana izrečenu na referendumu o braku, kojim su izglasana dva zakona vezana za posvajanje djece i udomiteljstvo.