StoryEditor

FAKULTET U INAT PREDRASUDAMA Kolege komentirali da je Ciganka, a profesor pred svima ispitivao podrijetlo

‘Jednom mi je rekao jedan policajac da pravda nema veze s pravom, ali ja bih odgovorila - možda pravda ne postoji, ali je zato treba stvoriti‘, rekla je Sandra Bogdan, studentica prava
Autor:
Global.
10/04/2020 u 18:49 h
Benjamin drži predavanje
Benjamin drži predavanjeFOTO: PRIVATNA ARHIVA
Danas je u Hrvatskoj u osnovnoškolsko obrazovanje uključeno 4639 učenika romske nacionalne manjine, a u srednjoškolske programe 721 učenik. No koliko ih studira? Od Zavoda za državnu statistiku doznajemo da je u akademskoj godini na visokoobrazovne ustanove upisano 18 Roma, od kojih šest žena, dok ih je u 2018. godini diplomiralo dvoje. Razgovarali smo s članovima romske nacionalne manjine koji su upisali prestižne fakultete u Hrvatskoj i u inozemstvu te su danas inspirativne priče u svojim zajednicama.

Problemi zbog podrijetla

Sandra Bogdan, rođena u malom romskom naselju Orehovica u Međimurju, danas je studentica prava na Pravnom fakultetu u Rijeci. "Kada sam dala prvi svoj intervju za jedne novine, rekla sam da je razlog što sam upisala pravo slavna knjiga Dostojevskog ‘Zločin i kazna‘, međutim shvatila sam da je ona bila samo podsjetnik na sve nepravde koje sam pretrpjela, ne samo ja. Jednom mi je rekao jedan policajac da pravda nema veze s pravom, ali ja bih odgovorila na to ovako - možda pravda ne postoji, ali je zato treba stvoriti", dodala je.
‘Bila sam se zaposlila preko studentskog servisa u dućanu u središtu Rijeke, dobila sam otkaz jer sam romske nacionalnosti, Nažalost, nemam dokaza koji bi mi jamčili dobar ishod tužbom‘, ispričala je Sandra
Sandra je svjesna surovosti nove okoline i nije postala imuna na loše ponašanje svojih kolega na fakultetu koji su skloni ogovaranju te je često nazivaju Cigankom. I neki se profesori ponašaju veoma neprofesionalno i nehumano umanjujući nečije podrijetlo. "Prošle godine kada mi je jedan profesor na fakultetu čitao pred punom dvoranom rezultate iz ispita, ispitivao me o mom podrijetlu i grdio me što se ne znam potpisati na ispit. Potpisala sam se s prezimenom pa imenom, a on je zahtijevao suprotno. Sandra Bogdan (Foto: Privatna arhiva) Bila sam se zaposlila preko studentskog servisa u dućanu u središtu Rijeke, dobila sam otkaz jer sam romske nacionalnosti, Nažalost, nemam dokaza koji bi mi jamčili dobar ishod tužbom", ispričala nam je Sandra neka od svojih neugodnih iskustava. Kako i ona sama kaže, socijalna diskriminacija je svakodnevna, i anksioznost i tjeskoba su u njezinoj studentskoj svakodnevici neizbježni. "Zajedno možemo mnogo napraviti. Moramo početi razmišljati o bitnom. Mislim da nam svima treba podsjetnik da smo ljudi, bili crni, bijeli, muslimani, katolici, gay ili hetero", dodala je.

Zagovaranje prava

Benjamin Ignac, također iz Orehovice u Međimurju, opisao je svoj put do Zapada, o kojem je dugo sanjao. [caption id="attachment_16918" align="aligncenter" width="1920"] Foto: Antonija Grbavac/Global "Bio sam prvi romski učenik koji je pobijedio na državnom natjecanju iz geografije i uspio sam se plasirati na državnu razinu pet godina zaredom što je bilo neviđeno do tada. Godine 2007. sam upisao gimnaziju u Čakovcu gdje sam tada bio prvi i jedini Rom. Nakon diplome imao sam prigodu raditi na istraživačkom projektu u suradnji s NASA-om, nešto o čemu sam samo mogao sanjariti kao dijete", prisjeća se.
Nakon diplome imao sam prigodu raditi na istraživačkom projektu u suradnji s NASA-om, nešto o čemu sam samo mogao sanjariti kao dijete, prisjeća se Benjamin Ignac
"Zašto ja kao Rom ne bih mogao iznositi svoje nezadovoljstvo trenutačnim sustavom? Zašto je to da sam visoko obrazovan u inozemstvu ili da sam bio uključen u aktivizam toliko odbojno nekima u Hrvatskoj? To nije dobro jer ne dopuštaju prostor za konstruktivne kritike od ‘drugih‘ građana koji žele upozoriti na nepravdu ili pomoći s djelotvornim idejama. Zar su onda učitelji i liječnici koji se bore za bolje radne uvjete također nedomoljubni? Zar su žene koje su se protivile sustavu koji ih tlači i koje su se borile za ravnopravnost također nedomoljubne? Zar su ljudi koji su pružali otpor fašističkom teroru u prošlosti također nedomoljubni?", poručio je ovaj politički aktivan mladi Rom koji želi da svijet postane humaniji.

Benjamin se danas zauzima za europska prava Roma

Posljednje tri godine Benjamin je radio na zagovaranju prava Roma na europskoj razini u Europskom centru za prava Roma (ERRC) te stekao neprocjenjiv uvid u široki spektar socijalne isključenosti i diskriminacije koje Romi doživljavaju širom Europe. Gledajući američke TV serije, Benjamin je još kao dječak često maštao o multikulturalnosti dalekog Zapada i pitao se zašto život mora biti tako težak kad si Rom u Hrvatskoj? Naposljetku je shvatio da je to produkt duboko ukorijenjenih predrasuda prema Romima.

Mnogi problemi s nezaposlenošću, siromaštvom i predrasudama prema Romima počeli su se nagomilavati. Benjamin smatra da se to može postići pružanjem aktivne potpore pri učenju te aktivnostima za povećanje njihovih težnji i ambicija za uspjehom.

25. travanj 2024 13:44